Novosti

Povodom Dana planeta Zemlje pozivamo Vas na otvorenje izložbe fotografija Leptiri Slavonije autora g. Gorana Letića u ponedjeljak, 23. travnja, u 19 sati u Galeriji Goll (adresa: Matije Mesića 51, Slavonski Brod). Izložbu organiziramo u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije.

Izložba Leptiri Slavonije

Predavanje je održano u Domu kulture u Novoj Gradiški

Povodom Svjetskog dana šuma doc. dr. sc. Stjepan Mikac sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je u Novoj Gradiški predavanje pod nazivom Utjecaj klimatskih promjena na sušenje i propadanje nizinskih poplavnih ekosustava. Predavanje je imalo dvije podteme: 

  1. Dendroekološka istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na odumiranje hrasta lužnjaka i poljskog jasena u Republici Hrvatskoj
  2. 250 godišnja dinamika prašumskog rezervata šumske vegetacije Prašnik u svjetlu klimatskih promjena.

Predavanja je održano u Domu kulture u Novoj Gradiški na Svjetski dan šuma, 21. ožujka. Slušalo ga je 60-ak inženjera šumarstva, inače zaposlenika Hrvatskih šuma Uprava šuma Nova Gradiška i članova novogradiškog i slavonskobrodskog ogranka Hrvatskog šumarskog društva.

Promjene u klimi, posebice u temperaturi i količini padalina, snažno utječu na sastav, funkciju i strukturu ekosustava. Ovakvim promjenama posebno su podložni hidrološki osjetljivi ekosustavi poput nizinskih poplavnih šumskih ekosustava rasprostranjenih u dolinama velikih rijeka. Osim klimatskih promjena na ove šume negativno utječe čovjek (krčenjem i regulacijom voda). U Posavini su posebno ugrožene poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena.

Nakon razminiranja (sredinom 2015. godine), krajem 2015. godine počela su prva istraživanja znanstvenika sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na lokaciji prašume Prašnik, zaštićene u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije. To su prva opsežna znanstvena istraživanja područja od 1979. godine. Predmet istraživanja bio je utjecaj klimatskih promjena na poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena u Hrvatskoj. Prašnik je izabran za istraživanje kao jedina lužnjakova prašuma u Hrvatskoj što omogućuje praćenje utjecaja navedenih čimbenika na stanje ovog ekosustava od 18. stoljeća do danas. Prašnik je i jedini izvorni ostatak opjevane i u Europi proslavljene slavonske šume pa njegova zaštita ima nacionalnu važnost. Kao druga lokacija izabrana je šuma poljskog jasena u istočnom dijelu Parka prirode Lonjsko polje. Znanstvenici su istraživali utjecaj klimatskih čimbenika i razine podzemnih voda na rast stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena.

Docent Mikac predstavio je nove metode u istraživanju prašuma, od kojih je većina po prvi puta primijenjena u Hrvatskoj. Analizom godova živućih i mrtvih stabala moguće je unazad nekoliko stoljeća precizno utvrditi godinu promjene vanjskih faktora koji su značajno utjecali na razvoj prašume. Također je iz istih podataka moguće djelomično rekonstruirati događaje koji su utjecali na rast stabala i pomlađivanje prašume.

S posebnim zanimanjem šumari su pratili rezultate istraživanja u Prašniku. Utvrđeno je da je gustoća lužnjakovih stabala u rezervatu 45 komada po hektaru. Najveći primjerci stabala imaju promjer do 260 cm i visoki su više od 45 m. Najstarije hrastovo stablo staro je 274 godine. Hrastova stabla u Prašniku po starosti su svrstana u tri skupine: stabla starosti 60-70 godina, stabla stara 150 godina i stabla stara 220-270 godina. Osim starosti, analizirano je i zdravstveno stanje stabala te je za mnoga moguće precizno predvidjeti i koliko će još dugo živjeti.

Docent Mikac na kraju predavanja je dao preporuke za upravljanje rezervatom kako bi se prašuma očuvala u povoljnom stanju.

Predavanje su zajednički organizirali Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Nova Gradiška, Hrvatske šume Uprava šuma podružnica Nova Gradiška i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica.

U nastavku pogledajte galeriju fotografija.

Ranije smo izvijestili o akciji Hrvatske agencije za okoliš i prirodu "Jeste li ih vidjeli???". Evo njihova članka o rezultatima akcije koji prenosimo u cijelosti.
 
 

I ove je godine naša akcija „Jeste li ih vidjeli???“, pokrenuta krajem svibnja, polučila velik uspjeh, premašivši prošlogodišnji odaziv. 

Osim za jelenka (Lucanu cervus), zaprimane su dojave za još dvije vrste kornjaša - alpinsku (Rosalia alpina) i veliku četveropjegu strizibubu (Morimus asper funereus), u cilju uključivanja javnosti u određivanje rasprostranjenosti ovih zanimljivih vrsta u Hrvatskoj te podizanja svijesti o važnosti njihovog očuvanja.

U akciju su se mogli uključiti svi, na način da, kada opaze jelenka, alpinsku ili veliku četveropjegu strizibubu, ukoliko je moguće fotografiraju ih, te nam pošalju fotografiju uz sljedeće podatke:

  • lokaciju gdje je jedinka opažena (GPS koordinate ili opisnu)
  • datum i vrijeme kada je jedinka opažena.

Svake godine broj dojava raste. Do danas smo zaprimili čak 778 dojava o viđenjima 919 jedinki ovih vrsta iz svih dijelova Hrvatske, što je nadmašilo prošlogodišnji broj od 523 dojave!

Sve dojave su prostorno prikazane i lako pretražive na Web portalu Informacijskog sustava zaštite prirode (http://bioportal.hr/gis), uključivanjem sloja Rasprostranjenost vrsta/Jelenak_dojave_2017.

Uz dojave o nalazima pristiglo nam je više od 700 fotografija traženih vrsta. Bilo je tu fotografija jelenaka koji poziraju u bliskim susretima s psima ili se pak druže u velikom broju na srušenom deblu, zatim romantičnih fotografija alpinske strizibube na cvijeću ili velike četveropjege strizibube u druženju s planinarima. Sve te fotografije postavile su težak zadatak pred naše povjerenstvo za odabir najbolje za svaku pojedinu vrstu.

Uz NAJ fotografiju i nagrađen svaki 100. nalaz, nagrađujemo i najvrednijeg nalaznika.

Vlasnici publikacija HAOP-a  će ove godine postati:

  • za najbolju fotografiju jelenka – Zvonimir Osvald
  • za najbolju fotografiju alpinske strizibube – Mario Vlašić
  • za najbolju fotografiju velike četveropjege strizibube – Dina Šimunović
  • za 100. nalaz – Zoran Obrazović
  • za 200. nalaz – Alen Hriberski
  • za 300. nalaz – Robert Labaš
  • za 400. nalaz – Natalia Rod-Kolenko
  • za 500. nalaz – Maja Kuzman
  • za 600. nalaz – Sanja Petrović
  • za 700. nalaz – Morena Vidmar-Ribarić
  • za najviše nalaza – Danijela Katalenić

Dobitnike ćemo kontaktirati u vezi preuzimanja nagrada.

Čestitamo dobitnicima i najljepše zahvaljujemo svim sudionicima ove akcije na značajnom doprinosu u očuvanju ovih iznimnih vrsta. Pozivamo Vas da i dalje budete aktivni, nastavite sakupljati podatke/fotografije/video zapise o bilo kojim divljim vrstama i staništima Hrvatske te nam ih dostavljati na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..