Novosti

Nastamba za ozlijeđene orlove štekavce u Centru za zbrinjavanje zaštićenih životinja Ruščica (foto: V. Andrić)

Često nas ljudi kontaktiraju kada pronađu ozlijeđene, iscrpljene i/ili mlade životinje u prirodi s pitanjem što trebaju učiniti i kako pomoći.

Kod pronalaska mladih životinja, obično je najbolje udaljiti se što prije bez uznemiravanja životinje. Roditelji su najčešće u blizini i čekaju Vaš odlazak da se nastave brinuti o svojoj mladunčadi. Ukoliko takvu mladunčad ponesete sa sobom, ona su često zauvijek izgubljena za prirodu. Poseban problem su pronađene mlade sove i lanad koje tako završe u prihvatilištima divljih životinja ili u neadekvatnom privatnom smještaju, a mogle su voditi normalan život u prirodi. Sove je moguće vratiti i nakon par dana na lokaciju pronalaska, gdje ih roditelji traže, i podići na granu na kojoj ih ne mogu uhvatiti grabežljivci (više: /info1/financijska-izvjesca/80-novosti/225-sezona-mladih-sova.html), a roditelji će ih nastaviti hraniti. Međutim, kod mnogih životinja odnošenje mladunčadi pravi nepovratnu štetu i više ih nije moguće vratiti u prirodu.

Strogo zaštićene životinje ni druge divlje životinje ne biste smjeli hvatati ako za to ne postoji iznimno dobar razlog. Ako mislite da je pronađena životinja ozlijeđena ili toliko iscrpljena da neće preživjeti u prirodi, o nalazu možete obavijestiti Centar za zbrinjavanje zaštićenih životinja Ruščica (Ruščičkih žrtava 51, Ruščica; tel: 035 457 005) ili se javiti Javnoj ustanovi na telefone 035 409 043 ili 035 409 042 ili na email Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. . Možete se javiti i Centru 112 koji će proslijediti Vaš poziv na navedene adrese. Najbolje je izbjeći hvatanje životinje na svoju ruku, zbog vlastite sigurnosti i sigurnosti životinje. Puno je bolje rješenje javiti na navedene kontakte gdje ste vidjeli životinju i zašto mislite da ju treba zbrinuti. Fotografija je uvijek dobrodošla.

Priopćenje povodom Svjetskog dana šuma 2017. godine

 

Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Nova Gradiška
i Javne ustanove Natura Slavonica

 

21. ožujka Ujedinjeni narodi su proglasili Svjetskim danom šuma koji se obilježava od 2012. godine. Tema proslave Svjetskog dana šuma u 2017. godini su šume i energija. Glavne poruke koje su Ujedinjeni narodi tim povodom uputili su sljedeće!

Javna ustanova se zajedno sa Brodskom ekološkom udrugom Zemlja BEUZ uključila u međunarodni projekt zimskog prebrojavanja ptica. Ptice su prebrojavane na Jelas ribnjacima gdje je prebrojano više od 8 i pol tisuća ptica močvarica. Prebrojavanje je vodio Mirko Šetina iz BEUZ-a, dugogodišnji prstenovač i poznavatelj ptica, koji njihovu brojnost u okolici Broda prati više od 30 godina.

Povodom Međunarodnog dana vlažnih staništa objevljujemo u cijelosti priopćenje našeg dugogogodišnjeg suradnika i partnera Brodskog ekološkog društva - BED. Autor teksta je Iris Beneš, programska koordinatorica BED-a.

 

Logo BED-a

Priopćenje za javnost Brodskog ekološkog društva - BED u povodu međunarodnog dana vlažnih staništa 02.02.2017.

BRODSKO EKOLOŠKO DRUŠTVO-BED

p.p. 203,   Slavonski Brod  35 000

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.;   www.bed.hr

 

VIŠE OČUVANIH VLAŽNIH STANIŠTA – MANJE RIZIKA OD POPLAVA !

Povodom Međunarodnog dana zaštite močvara i močvarnih (vlažnih) staništa koji se u skladu s donošenjem Ramsarske konvencije obilježava na datum 02.02. želimo ukazati na iznimnu biološku i društvenu važnost ovih područja te podršku održivim praksama za njihovo očuvanje.

Ramsarsko područje je vlažno stanište, osobito važno kao stanište ptica, bez kojeg zaštita prirode na globalnoj razini ne bi bila moguća. Hrvatska ima pet takvih Ramsarskih područja: parkove prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, planirani park prirode -Delta Neretve te ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka.

Tema ovogodišnjeg dana vlažnih staništa je korisnost tih staništa u sprječavanju i ublažavanju prirodnih katastrofa. Pojavnost  katastrofa na cijelom svijetu, a posebno onih povezanih s klimatskim promjenama u zadnjih 35 godina se udvostručila. Ekstremni klimatski događaji, kao što su poplave i nagla zatopljenja, među najočitijim su učincima klimatskih promjena. Prema izvještaju Europskoj agenciji za okoliš (EEA) objavljenog u siječnju 2017., između 1980. i 2013. godine, kombinirana cijena takvih epizoda u 33 europske zemlje dosegla je 393 milijarde €. Hrvatska je što se tiče BDP-a druga u Europi po šteti uzrokovanoj  ekstremnim klimatskim događajima.