I ove godine će se 2. veljače obilježiti Svjetski dan močvarnih staništa kao podsjećanje da je taj dan donesena Ramsarska konvencija. Ova godina je jubilarna jer predstavlja 50 godina od potpisivanja Ramsarske konvencije. Kao i mnoge konvencije dobila je ime po gradu u kojem je nastala, a to je iranski grad Ramsar. Ramsar se nalazi na sjeveru Irana uz južnu obalu Kaspijskog jezera u provinciji Mazandaran. Ramsarska konvencija, konvencija o močvarama je međunarodni sporazum usvojen 2. veljače 1971. Republika Hrvatska je ugovorna stranka Ramsarske konvencije od 8.10. 1991.

Danas Konvencija broji 169 stranki, uključujući RH, koje su na Ramsarski popis upisale 2227 močvarnih područja. Sve su se stranke obvezale na međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom iskorištavanju močvarnih staništa, kao i na opće očuvanje močvarnih područja na vlastitom teritoriju. Hrvatska je na Ramsarski popis uvrstila pet područja, a to su parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, donji tok delte Neretve te ribnjaci Crna Mlaka.

Močvare su po Ramsarskoj konvenciji (članak 1.1.) definirane kao "područja močvara, bara,

tresetišta ili voda, bilo prirodna ili umjetna, stalna ili privremena, s vodom stajaćicom ili

tekućicom, slatkom, boćatom ili slanom, uključujući morsku vodu, čija dubina za oseke ne

prelazi šest metara."

Močvarna staništa su jedna od najvažnijih ekoloških sustava na svijetu koja nalazimo na svim kontinentima osim na Antartici i u svim klimatskim zonama od tropskih krajeva do tundre.

Močvare se često nazivaju „bubrezima krajobraza“ jer vrše funkciju prihvata vode i otpada iz

prirodnih, ali i iz ljudskih izvora, ublažavaju posljedice poplava i suša. Močvare imaju veliku ulogu u pročišćavanju onečišćenih voda, sprječavanju erozije obala i punjenju podzemnih spremnika vodom. Glavni uzroci ugroze močvarnih staništa u Hrvatskoj su isušivanje i melioracija da bi se došlo do obradivih površina, onečišćenja iz kućanstava  i industrije, te intenzivna poljoprivreda pesticidima, isušivanje radi kontrola najezde komaraca, industrijalizacija.

Očuvanje, zaštita i pravilno i mudro korištenje močvarnih staništa je važno jer su stanište vodenih ptica, a od velike važnosti za očuvanje bioraznolikosti.

Močvare pripadaju najproduktivnijim ekosustavima u svijetu. Danas one predstavljaju kolijevke biološke raznolikosti, pružajući vodu, o čemu ovise životi i opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Staništa su velikom broju vrsta ptica, sisavaca, gmazova, vodozemaca, riba i beskralježnjaka.

Neke od životno važnih funkcija močvara su: skladištenje vode, otpuštanje podzemne vode, zaštita od poplava-retencija, kontrola erozije, pročišćavanje vode, staništa su mnogim biljnim i životinjskim vrstama, itd.

Uz to, od močvara imamo i ekonomske koristi. U novije doba močvarna staništa se sve više upotrebljavaju u svrhu turizma, točnije ekoturizma.

 U Brodsko-posavskoj županiji postoji mnogo močvarnih staništa smještena većinom između nasipa i rijeke Save. Mnoga od njih ovise o izlijevanju rijeke koja im daje život. U mnogim depresijama između rijeke i nasipa mrijeste se savske ribe, a njihova mlađ postaju hrana mnogih ptica močvarica.

Nizvodno rijekom Savom u našoj županiji najpoznatija takva područja su Pašnjak Iva, Vlakanac-Radinje, Živike-Pričac, utvaj pokraj Zbjega. Ipak najpoznatije i važno područje koje je i država proglasila takvim dajući mu status Posebnog ornitološkog rezervata je bara Dvorina. Dvorina je Odlukom SO Slavonski Brod proglašeno specijalnim ornitološkim rezervatom od 8. svibnja 1987.

Bara Dvorina kraj Donje Bebrine proteže se uz lijevu obalu Save između nasipa i obale rijeke. Prostire se u ukupnoj površini 640 ha.Vrlo je zanimljiva i s ornitološkog i s botaničkog stanovišta. Ovdje je razvijeno nekoliko biljnih zajednica. U vodi nalazimo zajednicu lopoča i lokvanja (Nymphaeto - Nupharetum), dok rub bare obraštava nekoliko vrsta šaševa (Carex sp.), trava pirevina (Glyceria fluitans), idirot (Acorus calamus), močvarna perunika (Iris pseudacorus) i dr. Ponegdje uz baru nalazimo vrlo slikovita stara šuplja kvrgava stabla bijele vrbe (Salix alba).

Za ptičji svijet bara Dvorina predstavlja veliku vrijednost, naročito u vrijeme proljetne i jesenske seobe, kada ovdje boravi kvalitativno i kvantitativno vrlo bogata ornitofauna.

2008. godine monitoringom kojeg je naručila Javna ustanova Natura Slavonica na Dvorini je ustanovljeno 113 vrsta ptica.

Republika Hrvatska, kao potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti močvara i ptica močvarnih staništa (Ramserska konvencija), obavezna je izdvojiti i sačuvati močvaru od većeg ornitološkog značaja, u tom kontekstu potrebno je Baru Dvorina štititi i dalje kao posebni ornitološki rezervat.

U kontekstu zaštite ornitofaune svakako treba istaknuti i drugi ornitološki rezervat koji je još bogatiji ptičjim svijetom a to je Posebni ornitološki rezervat Jelas ribnjaci.

Cilj nas u ustanovi je podići svijest o važnosti  očuvanja močvarnih staništa koji predstavljaju jedan od najugroženijih ekoloških sustava u Hrvatskoj.

 Tekst: Branimir Vujčić

http://www.radioslavonija.hr/sadrzaj/2-veljace---medunarodni-dan-mocvarnih-stanista-4324