Važan dio rada Javne ustanove predstavlja praćenje stanja populacije strogo zaštićenih i zaštićenih svojti te projekti i akcije za njihovu zaštitu. Ovakve aktivnosti se moraju poduzimati uz uključivanje drugih stručnih i znanstvenih institucija te specijalista zoologa ili botaničara kako bi imali željeni pozitivni učinak na ugroženu populaciju. Treba naglasiti da se sve aktivnosti zaštite moraju provoditi isključivo uz dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode te u suglasnosti s uvjetima zaštite koje Ministarstvo izdaje.
Vlasnici objekata s rodinim gnijezdom na krovu primali su novčanu naknadu(foto M. Pavičić)

Vlasnici objekata s rodinim gnijezdom na krovu primali su novčanu naknadu (foto M. Pavičić)

 

Projekt Bijela roda

Među aktivnostima ovoga tipa koje provodi Javna ustanova, u medijima su najviše spominje zaštita bijele rode (lat. Ciconia ciconia). Za to je ponajviše zaslužan pilot projekt Zaštita i očuvanje bijele rode koji je Javna ustanova provodila u 2009., 2010. i 2011. godini. Ovaj projekt u Hrvatskoj započeo je u aktivnošću triju županijskih javnih ustanova za zaštitu prirode: brodsko-posavske, zagrebačke i sisačko-moslavačke uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ciljevi Projekta bili su popularizirati zaštitu ove strogo zaštićene svojte, dobiti informacije o njezinoj brojnosti i putovima migracija (putem monitoringa gnijezda i znanstvenog prstenovanja ptica) te financijski olakšati održavanje krovišta vlasnicima objekata s rodinim gnijezdom na krovu budući da prisutnost gnijezda ponekad iziskuje dodatne troškove u održavanju zgrada. Ovaj projekt ima dodatnu socijalnu vrijednost jer se većina gnijezda nalazi u ruralnim, slabo razvijenim područjima čija je uloga u zaštiti ove svojte neprocjenjiva. Projekt je dodatno pomogao razvoju suradnje između Javne ustanove, ornitologa i vlasnika objekata s rodinim gnijezdom na krovištu čime se povećala ažurnost i količina informacija koju zaštitari prirode i ornitolozi dobivaju o ovoj svojti.

Naknada za održavanje krovišta, u vrijednosti 700,00 kn za svako gnijezdo na krovu, isplaćena je tokom navedene tri godine za područje Brodsko-posavske županije:

2009. godina - 57.400,00 kn za 82 gnijezda,

2010. godina - 59.500,00 kn za 85 gnijezda,

2011. godina - 49.000,00 kn za 70 gnijezda.

U 2009. i 2010. godini naknade su se isplaćivale isključivo iz darovnice Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a 2011. polovicu iznosa za naknade priskrbio je Fond, a drugu polovicu Brodsko-posavska županija temeljem sporazuma Županije i Fonda. Isplate se vrše temeljem dokumentacije koju vlasnici objekata šalju Javnoj ustanovi i temeljem podataka koje djelatnici Javne ustanove prikupljaju na terenu.

Monitoring

Monitoring gnijezda rode svake godine provode djelatnici Javne ustanove pri čemu se bilježe podaci o smještaju gnijezda, njegove GPS koordinata, broj mladih u gnijezdu, stanje gnijezda i sl. Ranije je monitoring bio ograničen na rad i dobru volju volontera koji su popis ažurirali svakih 10 godina. Temeljem monitoringa do sada su prikupljeni sljedeći podaci:

2009. godina – 135 gnijezda, od toga na krovištima i dimnjacima 94 gnijezda,

2010. godina – 148 gnijezda, od toga na krovištima i dimnjacima 97 gnijezda,

2011. godina – 134 gnijezda, od toga na krovištima i dimnjacima 82 gnijezda.

U 2011. godini vođena je i precizna statistika uspješnosti gniježđenja te je zabilježeno 296 mladih roda u gnijezdima.

U Hrvatskoj gnijezda bijele rode na drveću nisu česta pojava
U Hrvatskoj nisu česta gnijezda bijele rode na drveću (foto Mario Pavičić)

Prstenovanje

Ustanova u suradnji sa Elektrom Slavonski Brod i ornitolozima i službenim prstenovačima Zavoda za ornitologiju pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti provodi i znanstveno prstenovanje roda te ekološkim udrugama Brodska ekološka udruga Zemlja (BEUZ) iz Slavonskog Broda i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka. Na ovaj način se dobivaju vrijedne informacije o migracijskim putovima roda važne za planiranje zaštite ovih ptica na globalnoj razini. U 2010. godini osmotrene su u Izraelu dvije rode prstenovane u Gornjoj Bebrini i Slobodnici.

Također se prstenuju i oporavljene rode iz Centra za zbrinjavanje zaštićenih i strogo zaštićenih životinja u Ruščici koji velikom požrtvovnošću i zalaganjem vodi obitelj Mirka Mileca. Na oporavak ih u Ruščicu donose brojni prijatelji životinja, često uz pomoć djelatnika Javne ustanove.

Mlade rode na oporavku u Centru za zbrinjavanje zaštićenih životinja u Ruščici
Mlade rode na oporavku u Centru za zbrinjavanje zaštićenih životinja u Ruščici (foto V. Andrić)

 


Prstenovanje oporavljenih roda prije puštanja u divljinu (foto V. Andrić)

Izmještanje gnijezda

Ustanova često zaprima i zahtjeve za izmještanje gnijezda radi popravka krova ili zbog opasnosti od ozljeda ptica ili nastanka materijalne štete (kad je riječ o gniježđenju na stupovima električne mreže). Ovakvi postupci moraju imati prethodno dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode te se gnijezdo u cjelosti mora prenijeti na novu sigurnu lokaciju na kojoj ostaje trajno ili se po završetku radova vraća na početnu lokaciju. Treba još jednom naglasiti da je riječ o strogo zaštićenoj svojti te sve aktivnosti, koje na nju utječu, moraju imati prethodno dopuštenje Ministarstva, bilo da aktivnosti izvode djelatnici Javne ustanove, vlasnici objekata ili druge fizičke i pravne osobe.
Prilikom obnove spomenika u Sapcima, Javna ustanova je pomogla Općini Garčin u izmještanju gnijezda (foto M. Pavičić)


Javna ustanova je organizirala i financirala podizanje gnijezda na platformu na dimnjaku
OŠ Bogoslav Šulek Područna škola Jelas (foto M. Pavičić)

Za izmještanje gnijezda, financijske troškove preuzima vlasnik objekta. Naknade iz projekta Bijela roda, koje primaju vlasnici objekata s gnijezdom na krovu ili dimnjaku, također su, u slučaju potrebe, tome namijenjene. Budući da je proračun Javne ustanove ograničen, a Javna ustanova ne posjeduje ni nužnu tehničku opremljenost za takve radove, Javna ustanova ne može na sebe preuzeti izmještanje svakog pojedninog gnijzda na zahtjev. Javna ustanova kod izmještanja može pružiti isključivo stručnu pomoć. Zahtjeve za izmještanje građani moraju uputiti na adresu:

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Uprava za zaštitu prirode
Ulica Republike Austrije 14
10 000 Zagreb

U zahtjevu treba navesti razloge zbog kojih se traži premještanje ili uklanjanje gnijezda, opis situacije s priloženom fotografijom, adresu na kojoj se nalazi gnijezdo, adresu na koju se planira premjestiti gnijezdo, ime i prezime podnositelja zahtjeva i upravna pristojba od 70,00 kn.



Pokraj reflektora u OŠ Okučani Javna ustanova je u suradnji s HEP-om
i Općinom Okučani postavila stup s platformom za gniježđenje (foto M. Pavičić)

Na gnijezdima u električnoj mreži, nužna izmještanja i postavljanje platformi za postojeća gnijezda na stupovima provodi Elektra Slavonski Brod kako ne bi došlo do problema s opskrbom energije niti stradavanja ovih strogo zaštićenih ptica.

Javna ustanova je pomogla kod izmještanja rodinih gnijezda u OŠ Hugo Badalić, u OŠ Okučani te u izmještanju rodina gnijezda sa spomenika u Sapcima prilikom renoviranja spomenika i u suradnji s Općinom Garčin.

Također, treba reći da NIKAKVI RADOVI KOJI UKLJUČUJU PREMJEŠTANJE GNIJEZDA NISU DOZVOLJENI U VRIJEME GNIJEŽĐENJA TJ. U PERIODU OD 01. VELJAČE DO 15. RUJNA.