Savski šišmiši

 

Logo Svjetskog dana šuma 2016

u sklopu projekta Savski šišmiši

u organizaciji:

Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica

Hrvatskog šumarskog društva ogranak Slavonski Brod

Hrvatskih šuma Uprava šuma podružnica Nova Gradiška

Javna ustanova Natura SlavonicaHrvatsko šumarsko društvo Ogranak Slavonski BrodHrvatske šume

Učenici OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod su pomogli postaviti kućice za šišmiše u šumu Migalovci

 

Ujedinjeni narodi su posebnom rezolucijom (67/200) usvojenom 2012. proglasili 21. ožujka Svjetskim danom šuma. Cilj je obilježavanja podizati svijest ljudi o važnosti koje šume imaju za ljude. Obilježavanje svake godine ima i posebnu temu. Ovogodišnja je tema Šume i voda, a ključne su poruke sljedeće.

  • Šume smanjuju učinak klimatskih promjena preuzimajući ugljik (u obliku CO2) iz atmosfere i skladišteći ga u obliku organskih spojeva.
  • Riječni slivovi prekriveni šumama i vlažna šumska staništa osiguravaju 75% vode za upotrebu u kućanstvu, poljoprivredi, industriji i za ekološke potrebe.
  • Trećina najvećih gradova u svijetu znatne količine pitke vode za svoje stanovništvo crpe iz zaštićenih šumskih područja.
  • Šume imaju ključnu ulogu u sprječavanju erozija, klizanja zemlje i lavina. Šume lokalno smanjuju štetne učinke poplava.
  • Šume su prirodni pročišćivači voda.

 

Budući da su poplavne šume neka od prirodno najvrjednijih staništa u Brodsko-posavskoj županiji, Svjetski dan šuma, 21. ožujka, zajedno su obilježili Javna ustanova Natura Slavonica i Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Slavonski Brod. Uz pomoć djece iz OŠ Vladimir Nazor iz Slavonskog Broda postavljali su kućice za šišmiše u šumsku sastojinu Migalovci u neposrednoj blizini rijeke Save. Kućice su uz pomoć svojih nastavnika tehničke kulture, Zajednice tehničke kulture Brodsko-posavske županije i Ustanove izradila djeca tri škole: OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod, OŠ Ivan Meštrović Vrpolje i OŠ Ivan Mažuranić Sibinj PŠ Slobodnica. Preostale kućice u zapadnom dijelu Županije, postaviti će novogradiški ogranak Hrvatskog šumarskog društva. Ova aktivnost je dio projekta Savski šišmiši čiji je nositelj Ustanova, a njezini partneri Hrvatsko šumarsko društvo – ogranci Slavonski Brod i Nova Gradiška, Zajednica tehničke kulture Brodsko-posavske županije, Brodska ekološka udruga Zemlja – BEUZ i Muzej Brodskog Posavlja. Projekt financiraju zaklade EuroNatur, Aage V. Jensen i Michael Otto Stiftung, a dio je većeg europskog projekta Sava parks koji vode EuroNatur, Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode.

Šišmiši su neizostavan dio zdravih šumskih ekosistema. Kroz projekt Savski šišmiši Ustanova i njezini partneri žele unaprijediti zaštitu ove u Hrvatskoj i svijetu ugrožene skupine životinja i upozoriti na važnost njihova očuvanja. Jedan od ciljeva projekta je i utvrditi svojte šišmiša, koje naseljavaju zaštićena poplavna područja uz Savu, ali i oplemeniti šumska staništa za šišmiše postavljanjem umjetnih kućica u mlade šume. U mladim šumama šišmiši imaju obilje hrane, ali im nedostaje skloništa zbog čega je obično brojnost šišmiša u mladim šumama manja. Postavljanjem kućica u mlade poplavne šume osiguravaju se dodatna skloništa za šišmiše. Budući da se šišmiši hrane brojnim kukcima, koji su štetnici u šumarstvu, zaštita šišmiša i njihovo privlačenje u mlade šume korisni su za šumarstvo. Držeći pod kontrolom brojnost kukaca, koji mogu negativno utjecati na šume i poljoprivredne usjeve, šišmiši imaju pozitivan ekonomski učinak u poljoprivredi i šumarstvu. Šišmiši smanjuju potrebu za uporabom insekticida čime se osigurava zdraviji životni prostor za sve nas.

Više informacija o projektu Savski šišmiši:

http://www.natura-slavonica.hr/projrkti/savski-sismisi.html

Više informacija o Svjetskom danu šuma:

http://www.fao.org/forestry/international-day-of-forests/en/

http://www.un.org/en/events/forestsday/

 

 

EuronNaturMichael Otto StiftungAage V. Jensen Charity FoundationHrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirodeJavna ustanova Park prirode Lonjsko polje

 

Poziv na zajedničko obilježavanje

Logo Svjetskog dana šuma 2016

21. ožujka  - Svjetskog dana šuma

u sklopu projekta Savski šišmiši

 

u organizaciji:

Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica

Hrvatskog šumarskog društva ogranak Slavonski Brod

Hrvatskih šuma Uprava šuma podružnica Nova Gradiška

Javna ustanova Natura SlavonicaHrvatsko šumarsko društvo Ogranak Slavonski BrodHrvatske šume

 

ponedjeljak, 21. ožujka 2016. u 11 sati

zajedničko okupljanje na parkiralištu kod sportske dvorane Vijuš

 

Ujedinjeni narodi su posebnom rezolucijom (67/200) usvojenom 2012. proglasili 21. ožujka Svjetskim danom šuma. Cilj je obilježavanja podizati svijest ljudi o važnosti koje šume imaju za ljude. Obilježavanje svake godine ima i posebnu temu. Ovogodišnja je tema Šume i voda.

Budući da su poplavne šume neka od prirodno najvrjednijih staništa u Brodsko-posavskoj županiji, Javna ustanova Natura Slavonica, Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Slavonski Brod i Hrvatske šume Uprava šuma Podružnica Nova Gradiška zajednički će obilježiti ovaj datum kroz aktivnosti projekta Savski šišmiši koji je koncentriran na zaštitu šišmiša koji naseljavaju vlažna šumska staništa uz rijeku Savu, posebno u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000. Svi šišmiši u Hrvatskoj su strogo zaštićeni i važan su dio zdravih šumskih ekosistema. Nositelj projekta je Ustanova, a njezini partneri Hrvatsko šumarsko društvo – ogranci Slavonski Brod i Nova Gradiška, Zajednica tehničke kulture Brodsko-posavske županije, Brodska ekološka udruga Zemlja – BEUZ i Muzej Brodskog Posavlja. Projekt financiraju zaklade EuroNatur, Aage V. Jensen i Michael Otto Stiftung, a dio je većeg europskog projekta Sava parks koji vode EuroNatur, Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode.

Ustanova i Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Slavonski Brod će na Svjetski dan šuma postavljati kućice za šišmiše, koje su izradila djeca, u šumsku sastojinu Migalovci u neposrednoj blizini rijeke Save. Neki od učenika uključenih u izradu kućica će sudjelovati i u njihovom postavljanju. Cilj postavljanja kućica je osigurati više skloništa za odrasle šišmiše i njihove porodiljne kolonije u mladim šumama. Privlačenje šišmiša u mlade šumske sastojine je prirodan, ekonomičan i efikasan način držanja pod kontrolom brojnih kukaca, koji su štetnici u šumarstvu, i održanja zdravih šumskih ekosistema.

EuronNaturMichael Otto StiftungAage V. Jensen Charity FoundationHrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirodeJavna ustanova Park prirode Lonjsko polje

Radionica u sklopu Noći muzeja (foto: Nenad Šetina)

Javna ustanova je u suradnji sa Muzejom Brodskog Posavlja organizirala prezentaciju i radionicu Savski šišmiši - Dobar glas daleko se čuje. Radionicu su osmislile i ostvarile biologinja Javne ustanove, kustosica Muzeja Brodskog Posavlja Ivana Maruščak i ravnateljicom Muzeja Brodskog Posavlja Danijela Ljubičić-Mitrović. Radionica je bila posvećena ekologiji, zaštiti, ugroženosti šišmiša i specifičnoj eholokaciji koju šišmiši koriste za snalaženje u prostoru. Na radionici su predstavljeni i načini detekcije i identifikacije šišmiša detektorima ultrazvuka za šišmiše.

Radionica u OŠ

Na dan očuvanja vlažnih staništa, htjeli bismo pažnju usmjeriti na jednu ugroženu skupinu koja živi u vlažnim staništima: poplavnim travnjacima, šumama, poljoprivrednim površinama, dolazi uz ribnjake, potoke i rijeke, ali i naselja uz rijeku Savu. Njima je posvećen projekt Savski šišmiši čiji je nositelj Javna ustanova Natura Slavonica. Projekt financiraju međunarodna zaklada EuroNatur, zaklada Michael Otto Stiftung i dobrotvorna zaklada Aage V. Jensen. Vrijednost projekta je 6700 €, a partneri Javne ustanove u projektu su Zajednica tehničke kulture Brodsko-posavske županije, Muzej Brodskog Posavlja, Hrvatskoj šumarsko društvo – ogranci Slavonski Brod i Nova Gradiška i Brodska ekološka udruga Zemlja – BEUZ. U sklopu projekta predviđeno je istraživanje vrsta šišmiša prisutnih na teritoriju Županije uz rijeku Savu, podizanje svijesti javnosti o važnosti šišmiša i poboljšanje šumskih staništa za život šišmiša postavljanjem umjetnih kućica za šišmiše. Kućice su izradili vrijedni osnovci na radionicama tokom zimskih praznika u tri škole: OŠ Ivan Meštrović Vrpolje (voditelj radionice Milan Rendulić), OŠ Ivan Mažuranić Sibinj PŠ Slobodnica (voditeljica radionice Sunčica Dolovčak) i OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod (voditeljice radionice Nataša Stanković i Sanja Žutinić). U sklopu manifestacije Noć muzeja, a u suradnji sa Muzejom Brodskog Posavlja, biologinja Javne ustanova je održala prezentaciju za djecu. U toplijem dijelu godine slijede istraživanja te izlet za vrijedne učenike sudionike radionica. Također ćemo u suradnji sa Šumarskim društvo kućice postavljati u mlade šume u kojima još nema dovoljno duplja i skloništa za šišmiše.

Radionica u OŠ

Radionica u OŠ U svijetu postoji ukupno 1100 i 1300 vrsta šišmiša, što je gotovo četvrtina od ukupnog broja vrsta sisavaca. Ima ih po svuda u svijetu osim na Antartici, sjevernom polu i nekim izoliranim oceanskim otocima. Također se smatra da ukupnim brojem jedinki spadaju među najbrojnije skupine sisavaca.

Iako sisavci, kao i mi, često je postojalo nerazumijevanje ljudi za ove divne životinje. I danas su brojne predrasude duboko ukorijenjene u zapadnjačku i europsku kulturu, a nemaju uporište u istini. Tako se mnogi boje da će im se šišmiš uplesti u kosu iako šišmiši imaju tako fantastičnu orijentaciju u prostoru pomoću ultrazvuka da mogu uloviti komarca u letu. Neki se boje napada šišmiša vampira. Postoje samo 3 vrste (od oko 1300 u svijetu) koje se hrane krvlju domaćih životinja tako što razrežu im kožu i ližu krv. Niti jedna od te tri vrste ne napada čovjeka, a niti jedna ne živi u Europi. Mnogi vjeruju i da su šišmiši slijepi iako dobro vide po danu.

Međutim, obično se malo zna o uslugama koje šišmiši rade čovječanstvu. To su usluge u poljoprivredi, ekonomiji i zdravstvu. Većina šišmiša (posebno europskih) su kukcojedi. Hrane se noćnim kukcima i kukcima koji lete u zoru i sumrak. Među njima je veliki broj štetnika na poljoprivrednim usjevima. Šišmiši, posebno gravidne ženke, mogu pojesti u jednoj noći kukce teške koliko i tijelo samog šišmiša. Šišmiš u samo jednom satu može pojesti do 1000 kukaca veličine komarca. U Južnoafričkoj Republici postoji velika kolonija koja broji oko 300 000 šišmiša. Znanstvenici su izračunali da oni godišnje pojedu oko 100 tona kukaca godišnje. Ovakvi rezultati uvelike smanjuju broj štetnika i potrebu za uporabom pesticida. Osim što je to bolje za okoliš, značajno smanjuje i troškove poljoprivrednika. Tako su Amerikanci izračunali da šišmiši loveći štetne kukce uštede oko 185 dolara po hektaru uzgajivačima pamuka u Teksasu. U čitavom SAD-u kukcojedni šišmiši na isti način uštede poljoprivrednicima gotovo 23 milijarde dolara godišnje. Usluge u očuvanju šuma još nisu niti procijenjene.

Velika je važnost šišmiša u očuvanju javnog zdravlja budući da jedu komarce i druge kukce koji prenose različite bolesti što opet postaje aktualno i u Europi širenjem novih zaraza.

Iako šišmiši koji se hrane nektarom ne žive u Europi, velika je njihova važnost u oprašivanju cvjetova više od 500 vrsta različitih biljaka. Neke od njih su vrste divljih banana, avokada, mango, vanilija, smokve i druge. Također u tropima žive i brojni šišmiši koji jedu voće. Oni su neizmjerno važni za širenje sjemenja biljaka i obnavljanju šuma i prašuma. Šišmiši su i važna bioindikatorska vrsta – smanjenje broja šišmiša upozorava nas na probleme u čitavom ekološkom sustavu.

Osim toga, šišmiši su fascinantna bića. To su jedini sisavci koji aktivno lete. Također se služe ultrazvucima za orijentaciju i lov.

Danas je veliki broj vrsta šišmiša ugrožen zbog smanjene količine hrane i skloništa. Glavni razlozi ugroženosti su gubitak staništa, upotreba pesticida u suzbijanju štetnika usjeva i komaraca, izgradnja vjetroelektrana, upotreba otrovnih boja u građevinarstvu, onečišćenje voda, nedostatak otvorenih krovišta gdje se mogu skloniti, zatvaranje rudnika, turističko iskorištavanje špilja i dr.

Uza sve to šišmišima se poklanjalo puno manje pažnje u projektima zaštite od nekih atraktivnijih, „oku ugodnijih“ vrsta, a zanemarivalo se koliko su važni za očuvanje zdravih ekoloških sustava i koliko su korisni za čovjeka.

U Hrvatskoj postoji 45 vrsta šišmiša i sve su zakonom strogo zaštićene. Zakonska zaštita nije dovoljna pa je potrebno uložiti veće napore u njihovu zaštitu u što se treba uključiti i što veći broj ljudi. Na posljetku, treba im se barem malo odužiti za korist koju od njih imamo.

U sklopu projekta Savski šišmiši održane su tri radionice za djecu. Prva radionica održana je 04. siječnja 2016. u OŠ Ivan Mažuranić Sibinj PŠ Slobodnica. Voditeljica radioncie bila je Sunčica Dolovčak. 05. siječnja u OŠ Ivan Mažuranić Vrpolje pod vodstvom voditelja radionice Milana Rendulića održana je druga radionica izrade kućica za šišmiše, a pod vodstvom voditeljica Nataše Stanković i Sanje Žutinić treća je radionica održana 08. siječnja u OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod. Na radionicama je sudjelovalo više od 30 djece, a izrađene su 23 kućice. Ovim putem želimo zahvaliti nastavnicima - voditeljima radionica i djeci koja su bila spremna odvojiti svoje vrijeme tokom zimskih praznika da pomognu ovoj korisnoj i ugroženoj životinjskoj skupini.

Pogledajte galeriju fotografija radionice u Slobodnici

Pogledajte galeriju fotografija radionice u Vrpolju

Pogledajte galeriju fotografija radionice u Slavonskom Brodu