Radionica u OŠ

Na dan očuvanja vlažnih staništa, htjeli bismo pažnju usmjeriti na jednu ugroženu skupinu koja živi u vlažnim staništima: poplavnim travnjacima, šumama, poljoprivrednim površinama, dolazi uz ribnjake, potoke i rijeke, ali i naselja uz rijeku Savu. Njima je posvećen projekt Savski šišmiši čiji je nositelj Javna ustanova Natura Slavonica. Projekt financiraju međunarodna zaklada EuroNatur, zaklada Michael Otto Stiftung i dobrotvorna zaklada Aage V. Jensen. Vrijednost projekta je 6700 €, a partneri Javne ustanove u projektu su Zajednica tehničke kulture Brodsko-posavske županije, Muzej Brodskog Posavlja, Hrvatskoj šumarsko društvo – ogranci Slavonski Brod i Nova Gradiška i Brodska ekološka udruga Zemlja – BEUZ. U sklopu projekta predviđeno je istraživanje vrsta šišmiša prisutnih na teritoriju Županije uz rijeku Savu, podizanje svijesti javnosti o važnosti šišmiša i poboljšanje šumskih staništa za život šišmiša postavljanjem umjetnih kućica za šišmiše. Kućice su izradili vrijedni osnovci na radionicama tokom zimskih praznika u tri škole: OŠ Ivan Meštrović Vrpolje (voditelj radionice Milan Rendulić), OŠ Ivan Mažuranić Sibinj PŠ Slobodnica (voditeljica radionice Sunčica Dolovčak) i OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod (voditeljice radionice Nataša Stanković i Sanja Žutinić). U sklopu manifestacije Noć muzeja, a u suradnji sa Muzejom Brodskog Posavlja, biologinja Javne ustanova je održala prezentaciju za djecu. U toplijem dijelu godine slijede istraživanja te izlet za vrijedne učenike sudionike radionica. Također ćemo u suradnji sa Šumarskim društvo kućice postavljati u mlade šume u kojima još nema dovoljno duplja i skloništa za šišmiše.

Radionica u OŠ

Radionica u OŠ U svijetu postoji ukupno 1100 i 1300 vrsta šišmiša, što je gotovo četvrtina od ukupnog broja vrsta sisavaca. Ima ih po svuda u svijetu osim na Antartici, sjevernom polu i nekim izoliranim oceanskim otocima. Također se smatra da ukupnim brojem jedinki spadaju među najbrojnije skupine sisavaca.

Iako sisavci, kao i mi, često je postojalo nerazumijevanje ljudi za ove divne životinje. I danas su brojne predrasude duboko ukorijenjene u zapadnjačku i europsku kulturu, a nemaju uporište u istini. Tako se mnogi boje da će im se šišmiš uplesti u kosu iako šišmiši imaju tako fantastičnu orijentaciju u prostoru pomoću ultrazvuka da mogu uloviti komarca u letu. Neki se boje napada šišmiša vampira. Postoje samo 3 vrste (od oko 1300 u svijetu) koje se hrane krvlju domaćih životinja tako što razrežu im kožu i ližu krv. Niti jedna od te tri vrste ne napada čovjeka, a niti jedna ne živi u Europi. Mnogi vjeruju i da su šišmiši slijepi iako dobro vide po danu.

Međutim, obično se malo zna o uslugama koje šišmiši rade čovječanstvu. To su usluge u poljoprivredi, ekonomiji i zdravstvu. Većina šišmiša (posebno europskih) su kukcojedi. Hrane se noćnim kukcima i kukcima koji lete u zoru i sumrak. Među njima je veliki broj štetnika na poljoprivrednim usjevima. Šišmiši, posebno gravidne ženke, mogu pojesti u jednoj noći kukce teške koliko i tijelo samog šišmiša. Šišmiš u samo jednom satu može pojesti do 1000 kukaca veličine komarca. U Južnoafričkoj Republici postoji velika kolonija koja broji oko 300 000 šišmiša. Znanstvenici su izračunali da oni godišnje pojedu oko 100 tona kukaca godišnje. Ovakvi rezultati uvelike smanjuju broj štetnika i potrebu za uporabom pesticida. Osim što je to bolje za okoliš, značajno smanjuje i troškove poljoprivrednika. Tako su Amerikanci izračunali da šišmiši loveći štetne kukce uštede oko 185 dolara po hektaru uzgajivačima pamuka u Teksasu. U čitavom SAD-u kukcojedni šišmiši na isti način uštede poljoprivrednicima gotovo 23 milijarde dolara godišnje. Usluge u očuvanju šuma još nisu niti procijenjene.

Velika je važnost šišmiša u očuvanju javnog zdravlja budući da jedu komarce i druge kukce koji prenose različite bolesti što opet postaje aktualno i u Europi širenjem novih zaraza.

Iako šišmiši koji se hrane nektarom ne žive u Europi, velika je njihova važnost u oprašivanju cvjetova više od 500 vrsta različitih biljaka. Neke od njih su vrste divljih banana, avokada, mango, vanilija, smokve i druge. Također u tropima žive i brojni šišmiši koji jedu voće. Oni su neizmjerno važni za širenje sjemenja biljaka i obnavljanju šuma i prašuma. Šišmiši su i važna bioindikatorska vrsta – smanjenje broja šišmiša upozorava nas na probleme u čitavom ekološkom sustavu.

Osim toga, šišmiši su fascinantna bića. To su jedini sisavci koji aktivno lete. Također se služe ultrazvucima za orijentaciju i lov.

Danas je veliki broj vrsta šišmiša ugrožen zbog smanjene količine hrane i skloništa. Glavni razlozi ugroženosti su gubitak staništa, upotreba pesticida u suzbijanju štetnika usjeva i komaraca, izgradnja vjetroelektrana, upotreba otrovnih boja u građevinarstvu, onečišćenje voda, nedostatak otvorenih krovišta gdje se mogu skloniti, zatvaranje rudnika, turističko iskorištavanje špilja i dr.

Uza sve to šišmišima se poklanjalo puno manje pažnje u projektima zaštite od nekih atraktivnijih, „oku ugodnijih“ vrsta, a zanemarivalo se koliko su važni za očuvanje zdravih ekoloških sustava i koliko su korisni za čovjeka.

U Hrvatskoj postoji 45 vrsta šišmiša i sve su zakonom strogo zaštićene. Zakonska zaštita nije dovoljna pa je potrebno uložiti veće napore u njihovu zaštitu u što se treba uključiti i što veći broj ljudi. Na posljetku, treba im se barem malo odužiti za korist koju od njih imamo.