• Prašnik

    Prašnik (foto: Vesna Andrić)

    Šumski predjel Prašnik je 250-300 godina stara sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Ostatak je slavonske prašume. Još 1929. godine isključen je iz redovnog gospodarenja šumom zbog svoje vrijednosti, a status posebnog rezervata šumske vegetacije dobiva 1965. godine rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu.

  • Muški bunar

    Muški bunar (foto: Dražen Fligić)
    Muški bunar (foto: Dražen Fligić)


    Muški bunar je kao posebno vrijedna šuma hrasta kitnjaka i bukve stara između 200 i 300 godina. Izuzeta je iz redovnog šumskog gospodarenja 1929. godine. Godine 1963. Muški bunar je zaštićen u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije. Dio je ekološke mreže Republike Hrvatske.

  • Bara Dvorina

    Bara Dvorina (foto: Vesna Andrić)
    Bara Dvorina (foto: Vesna Andrić)

    Bara Dvorina proglašena je zaštićenom 1987. u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata. Površina joj je 640 ha te se proteže uz Savu u duljini od 6 km. Granice rezervata ide rijekom Savom od 343. do 334. km (kota 90,6), zatim nasipom do klakarskog grobalja pa okomitom linijom do početne točke. Obuhvaća baru Dvorinu, manje bare, poplavne livade i pašnjake uz bare i poplavnu šumu hrasta lužnjaka (Posjeke).

  • Jelas ribnjaci

    Jelas ribnjaci (foto: Vesna Andrić)

    Jelas ribnjaci zaštićeni su 1995. odlukom Skupštine Županije Brodsko-posavske u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata. Rezervat obuhvaća 125 ha površine ribnjaka. Jelas ribnjaci su dio ekološke mreže NATURA 2000 kao područje očuvanja značajno za ptice Jelas polje i kao područje očuvanja značajno za vrste i staništa Jelas polje s ribnjacima.

  • Jelas polje

    Jelas polje (foto: Dražen Fligić)

    Foto: Dražen Fligić

    Jelas polje zaštićeno je u kategoriji značajnog krajobraza 1995. godine. Ogromna površina od 20.800 ha proteže se na teritoriju grada Slavonskog Broda i općina Oriovac, Bebrina, Sibinj i Brodski Stupnik. Sjeverna granica zaštićenog područja ide autocestom Zagreb - Lipovac, a južna rijekom Savom od ušća Orljave do ušća Mrsunje te prati njihov tok prema sjeveru.

  • Gajna

     

    Posavac na Gajni (foto: M. Pavičić)

    Gajna je u kategoriji značajnog krajobraza (nekadašnji zaštićeni krajolik) zaštićena 1990. godine. Smještena je između sela Oprisavci i Poljanci. Južnu granicu Gajne predstavlja rijeka Sava, a granica se nastavlja savskim nasipom koji je na ovom području odmaknut od Save i tvori džep u koji se smjestila Gajna. Površina krajobraza iznosi 331,7 ha.

  • Pašnjak Iva

    Pašnjak Iva (foto: Dražen Fligić)

    Foto: Dražen Fligić

    Pašnjak Iva najmlađe je zaštićeno područje u Brodsko-posavskoj županiji. Iva je proglašena zaštićenom u kategoriji značajnog krajobraza 14. srpnja 2010. odlukom Županijske skupštine BPŽ. Ovaj poplavni pašnjak smjestio se južno od sela Gorice u općini Dragalić, a površina mu iznosi 268 ha. Sa zapada, istoka i juga omeđena je poplavnim šumama hrasta lužnjaka. Iva je dio područja važnog za ptice Donja Posavina koje je dio Nacionalne ekološke mreže.

  • Ekološka mreža

Zaštićena područja

Učenici OŠ "Đuro Pilar" Slavonski Brod kraj najvećeg hrasta u Prašniku (foto V. Andrić)

Javna ustanova Natura Slavonica obilježila je Međunarodni dan prašuma zajedno sa učenicima OŠ "Đuro Pilar" Slavonski Brod i djelatnicima Hrvatskih šuma UŠP Nova Gradiška. 24 učenika 7. i 8. razreda posjetili su prašumu Prašnik zaštićenu u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije u ponedjeljak, 17.09.2018. Uz posjet Prašniku, koji je bio glavni događaj dana, posjetili su i meteorološku postaju Gorice Državnog hidrometeorološkog zavoda i značajni krajobraz Pašnjak Iva, također smješten u Goricama. Učenici su, nakon otvorenja, bili i prvi posjetitelji novog vidikovca izgrađenog na Ivi. 

Posjet Prašniku bio je dio projekta Škola u šumi, šuma u školi  koji provode Hrvatske šume. Zahvaljujemo na pozivu na sudjelovanje organizatorici posjeta Katici Nuspahić iz Hrvatskih šuma i upravitelju šumarije Stara Gradiška Krunoslavu Szabi, revirniku, inženjerima i vozačima. Puno hvala učenicima OŠ "Hugo Badalić" Slavonski Brod na pažnji i sudjelovanju te pedagoginji Mirjani Dolibašić-Pešut, psihologinji Emi Dujček i ravnatelju Igoru Nikičiću koji su sve držali pod kontrolom. :) 

Učenici su posjetili meteorološku postaju Gorica (foto V. Andrić)Učenici na Pašnjaku Ivi (foto V. Andrić)Novi vidikovac na Pašnjaku Ivi (foto V. Andrić)U vidikovcu (foto V. Andrić)

Hrvatski centar za razminiranje završio je razminiranje posebnog rezervata šumske vegetacije Prašnika. U našoj županiji ostaje još jedno minski sumnjivo zaštićeno područje - Muški bunar, prašuma zaštićena također u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije.

U ponedjeljak, 14. rujna 2015., u 11 sati, u Velikoj vijećnici Brodsko-posavske županije u Slavonskom Brodu održati će se Okrugli stol povodom razminiranja i obilježavanja 50-te obljetnice službenog proglašenja prašume Prašnik specijalnim rezervatom šumske vegetacije. Organizator Okruglog stola je Javna ustanova Natura Slavonica, a sufinancira ga Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Slijedi program Okruglog stola.

11:00  Uvodna riječ

11:10  Zaštićene prašume Prašnik i Muški bunar: Javna ustanova Natura Slavonica

11:20  Zaštita prašumskih područja u Republici Hrvatskoj: Izv.prof.dr.sc.Damir Baričić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu-Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma.

11:35  Stanje prašuma u Bosni i Hercegovini:redoviti prof.dr.Dalibor Ballian, Šumarski fakultet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.

11:50 – 12:00 stanka

12:00  Šumsko-uzgojna istraživanja u sekundarnim prašumama, primjer:“Risnjak“ i „Plitvička jezera“: Dr.sc. Tomislav Dubravac, znanstveni savjetnik, Hrvatski šumarski institut-Zagreb, Zavod za uzgajanje šuma.

12:15  Gospodarenje i zaštita šuma u Republici Argentini: Prof.ing.Valentin Laurić, Departamento de Arboricultura, Universidad Nacional del Sur, Bahia Blanca, Argentina

12:30 Očuvanje genetskog koda najstarijeg hrasta lužnjaka: Damir Jelić, dipl.ing.šum., Hrvatske šume d.o.o. Uprava šuma Podružnica Nova Gradiška

12:45  Žiranje i očuvanje ostatka izvornih prašuma uz rijeku Savu: Davorin Marković, dipl. ing.biologije, Državni zavod za zaštitu prirode RH, Zagreb.

13:00  Diskusija i Zaključci - predviđeni završetak u 13:30 sati

Moderator okruglog stola: Tomislav Lukić

Povodom razminiranja i 50. obljetnice proglašenja prašume Prašnik specijalnim rezervatom šumske vegetacije, na Dan prašuma 14. rujna, Javna ustanova Natura Slavonica u Slavonskom Brodu je organizirala okrugli stol o Prašniku. Predavači su bili znanstvenici i stručnjaci iz Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskog fakulteta u Sarajevu, Hrvatskog šumarskog instituta u Zagrebu, Universidad Nacional del Sur, Bahia Blanca, Argentina, Hrvatskih šuma d.o.o. Uprava šuma Podružnica Nova Gradiška, Državnog zavoda za zaštitu prirode i Javne ustanove Natura Slavonica. Moderirao je Tomislav Lukić.

Nazočne su pozdravili i skup otvorili zamjenik župana Davor Vlaović i ravnatelj Javne ustanove Natura Slavonica Josip Bodrožić-Džakić.

Skupu su nazočili zamjenica župana Brodsko-posavske županije Dunja Magaš, predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode Daniel Springer, pročelnici Miroslav Jarić, Klara Šćuka, Anica Vukašinović, Danijela Krijan Vinković, direktor Turističke zajednice Brodsko-posavske županije Petar Huljić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije Igor Čižmek, voditelj VGI Brodska Posavina Hrvatskih voda Davorin Piha, ravnateljica Muzeja Brodskog Posavlja Danijela Ljubičić-Mitrović, ravnatelj Srednje škole Matija Antun Reljković Slavonski Brod Vlado Prskalo, načelnik Općine Stara Gradiška Velimir Paušić, predstavnici/e Veleučilišta u Slavonskom Brodu, Hrvatskog centra za razminiranje, CTR – Razvojne agencije Brodsko-posavske županije d.o.o., Hrvatskog šumarskog društva – ogranci Slavonski Brod i Nova Gradiška, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, javnih ustanova za zaštitu prirode Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske, Zagrebačke, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije, predstavnici lokalnih nevladinih udruga Brodska ekološka udruga Zemlja -BEUZ i Brodsko ekološko društvo – BED i drugi.

Okrugli stol je bio posvećen dvjema jedinim slavonskim prašumama Prašniku i Muškom bunaru – obje u Brodsko-posavskoj županiji, a koje su zbog svoje jedinstvenosti izuzete iz šumskog gospodarenja još 1929. godine na inicijativu šumarske struke. Prašnik je jedini izvorni ostatak u Europi poznatih starih slavonskih nizinskih šuma. Ove godine Prašnik je razminiran, a ujedno se obilježava i 50 godina od kada je proglašen specijalnih rezervatom šumske vegetacije. Na okruglom stolu održana su predavanja o ovim jedinstvenim slavonskim prašumama, o planiranim projektima Javne ustanove Natura Slavonica vezanim za Prašnik, o stanju, istraživanjima i zaštiti prašuma u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Argentini, tradicijskom žirovanju svinja u hrvatskim šumama te o najvećem i najstarijem hrastu u Prašniku starom 337 godina i opsega 7,82 m (mjereno na visini od 1,30 m) te načinima na koji se čuva njegov genetski kod.

Okrugli stol je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.


 

 

Diljem  Europe 21. svibanj obilježava se kao Natura 2000 dan. Inicijativa je pokrenuta 2013. godine kao rezultat španjolskog LIFE projekta – Zbližavanje ljudi s bioraznolikošću (LIFE11 INF/ ES/ 000.665), u cilju širenja svijesti o važnosti Natura 2000 područja.

Datum 21. svibnja izabran je za obilježavanje Natura 2000 dana, jer je na taj dan 1992. godine usvojena Direktiva o staništima. Ova Direktiva, zajedno s Direktivom o pticama, dovela je do uspostave mreže Natura 2000, mreže sastavljene od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Do sada je u ovu ekološku mrežu uključeno oko 30 000 područja na gotovo 20% teritorija EU, što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu. No, Natura 2000 je manje poznata građanima koji nisu aktivno uključeni u zaštitu prirode. Stoga je cilj obilježavanja Natura 2000 dana podizanje javne svijesti o Natura 2000 ekološkoj mreži. Svečanost je obilježena različitim aktivnostima provedenim od strane državnih i lokalnih vlasti, institucija, lokalnog stanovništva, nevladinih organizacija, obrazovnih institucija i pojedinaca iz svih 28 zemalja članica Europske unije.

Natura 2000 dan obilježili su i sudionici projekta „Sava  kultura  NATURA“ radionicom u Oprisavcima, na kojoj su uz institucionalne i vaninstitucionalne dionike kao potencijalne članove budućeg suradničkog vijeća Gajna sudjelovali i predstavnici udruga i individualnih proizvođača u Brodsko-posavskoj županiji. Projekt je financiran od strane Europske unije u sklopu programa pretpristupne pomoći IPA 2011- Potpora organizacijama civilnog društva u razvoju partnerstva za održivo korištenje zaštićenih područja u Hrvatskoj, uključujući potencijalna NATURA 2000 područja a sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Republike Hrvatske. Nositelj Projekta je Zelena akcija iz Zagreba, a partneri su Brodsko ekološko društvo-BED, Javna ustanova Natura Slavonica, Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije.

Sudionici radionice gestom prikazuju leptira, službeni znak dana Natura 2000

Potkategorije