• Prašnik

    Prašnik (foto: Vesna Andrić)

    Prašnik je prašuma hrasta lužnjaka smještena u neposrednoj blizini sela Novi Varoš u općini Stara Gradiška. Zaštićen je u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije.

    Prašnik je 250-300 godina stara sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Ostatak je slavonske prašume. Još 1929. godine isključen je iz redovnog gospodarenja šumom zbog svoje vrijednosti, a status posebnog rezervata šumske vegetacije dobiva 1965. godine rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu.

  • Muški bunar

    Muški bunar (foto: Dražen Fligić)
    Muški bunar (foto: Dražen Fligić)


    Muški bunar je kao posebno vrijedna šuma hrasta kitnjaka i bukve stara između 200 i 300 godina. Izuzeta je iz redovnog šumskog gospodarenja 1929. godine. Godine 1963. Muški bunar je zaštićen u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije. Dio je ekološke mreže Republike Hrvatske.

  • Bara Dvorina

    Bara Dvorina (foto: Vesna Andrić)
    Bara Dvorina (foto: Vesna Andrić)

    Bara Dvorina proglašena je zaštićenom 1987. u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata. Površina joj je 640 ha te se proteže uz Savu u duljini od 6 km. Granice rezervata ide rijekom Savom od 343. do 334. km (kota 90,6), zatim nasipom do klakarskog grobalja pa okomitom linijom do početne točke. Obuhvaća baru Dvorinu, manje bare, poplavne livade i pašnjake uz bare i poplavnu šumu hrasta lužnjaka (Posjeke).

  • Jelas ribnjaci

    Jelas ribnjaci (foto: Vesna Andrić)

    Jelas ribnjaci zaštićeni su 1995. odlukom Skupštine Županije Brodsko-posavske u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata. Rezervat obuhvaća 125 ha površine ribnjaka. Jelas ribnjaci su dio ekološke mreže NATURA 2000 kao područje očuvanja značajno za ptice Jelas polje i kao područje očuvanja značajno za vrste i staništa Jelas polje s ribnjacima.

  • Jelas polje

    Jelas polje (foto: Dražen Fligić)

    Foto: Dražen Fligić

    Jelas polje zaštićeno je u kategoriji značajnog krajobraza 1995. godine. Ogromna površina od 20.800 ha proteže se na teritoriju grada Slavonskog Broda i općina Oriovac, Bebrina, Sibinj i Brodski Stupnik. Sjeverna granica zaštićenog područja ide autocestom Zagreb - Lipovac, a južna rijekom Savom od ušća Orljave do ušća Mrsunje te prati njihov tok prema sjeveru.

  • Gajna

     

    Posavac na Gajni (foto: M. Pavičić)

    Gajna je u kategoriji značajnog krajobraza (nekadašnji zaštićeni krajolik) zaštićena 1990. godine. Smještena je između sela Oprisavci i Poljanci. Južnu granicu Gajne predstavlja rijeka Sava, a granica se nastavlja savskim nasipom koji je na ovom području odmaknut od Save i tvori džep u koji se smjestila Gajna. Površina krajobraza iznosi 331,7 ha.

  • Pašnjak Iva

    Pašnjak Iva (foto: Dražen Fligić)

    Foto: Dražen Fligić

    Pašnjak Iva najmlađe je zaštićeno područje u Brodsko-posavskoj županiji. Iva je proglašena zaštićenom u kategoriji značajnog krajobraza 14. srpnja 2010. odlukom Županijske skupštine BPŽ. Ovaj poplavni pašnjak smjestio se južno od sela Gorice u općini Dragalić, a površina mu iznosi 268 ha. Sa zapada, istoka i juga omeđena je poplavnim šumama hrasta lužnjaka. Iva je dio područja važnog za ptice Donja Posavina koje je dio Nacionalne ekološke mreže.

  • Ekološka mreža

Povodom razminiranja i 50. obljetnice proglašenja prašume Prašnik specijalnim rezervatom šumske vegetacije, na Dan prašuma 14. rujna, Javna ustanova Natura Slavonica u Slavonskom Brodu je organizirala okrugli stol o Prašniku. Predavači su bili znanstvenici i stručnjaci iz Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskog fakulteta u Sarajevu, Hrvatskog šumarskog instituta u Zagrebu, Universidad Nacional del Sur, Bahia Blanca, Argentina, Hrvatskih šuma d.o.o. Uprava šuma Podružnica Nova Gradiška, Državnog zavoda za zaštitu prirode i Javne ustanove Natura Slavonica. Moderirao je Tomislav Lukić.

Nazočne su pozdravili i skup otvorili zamjenik župana Davor Vlaović i ravnatelj Javne ustanove Natura Slavonica Josip Bodrožić-Džakić.

Skupu su nazočili zamjenica župana Brodsko-posavske županije Dunja Magaš, predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode Daniel Springer, pročelnici Miroslav Jarić, Klara Šćuka, Anica Vukašinović, Danijela Krijan Vinković, direktor Turističke zajednice Brodsko-posavske županije Petar Huljić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije Igor Čižmek, voditelj VGI Brodska Posavina Hrvatskih voda Davorin Piha, ravnateljica Muzeja Brodskog Posavlja Danijela Ljubičić-Mitrović, ravnatelj Srednje škole Matija Antun Reljković Slavonski Brod Vlado Prskalo, načelnik Općine Stara Gradiška Velimir Paušić, predstavnici/e Veleučilišta u Slavonskom Brodu, Hrvatskog centra za razminiranje, CTR – Razvojne agencije Brodsko-posavske županije d.o.o., Hrvatskog šumarskog društva – ogranci Slavonski Brod i Nova Gradiška, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, javnih ustanova za zaštitu prirode Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske, Zagrebačke, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije, predstavnici lokalnih nevladinih udruga Brodska ekološka udruga Zemlja -BEUZ i Brodsko ekološko društvo – BED i drugi.

Okrugli stol je bio posvećen dvjema jedinim slavonskim prašumama Prašniku i Muškom bunaru – obje u Brodsko-posavskoj županiji, a koje su zbog svoje jedinstvenosti izuzete iz šumskog gospodarenja još 1929. godine na inicijativu šumarske struke. Prašnik je jedini izvorni ostatak u Europi poznatih starih slavonskih nizinskih šuma. Ove godine Prašnik je razminiran, a ujedno se obilježava i 50 godina od kada je proglašen specijalnih rezervatom šumske vegetacije. Na okruglom stolu održana su predavanja o ovim jedinstvenim slavonskim prašumama, o planiranim projektima Javne ustanove Natura Slavonica vezanim za Prašnik, o stanju, istraživanjima i zaštiti prašuma u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Argentini, tradicijskom žirovanju svinja u hrvatskim šumama te o najvećem i najstarijem hrastu u Prašniku starom 337 godina i opsega 7,82 m (mjereno na visini od 1,30 m) te načinima na koji se čuva njegov genetski kod.

Okrugli stol je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.