• Prašnik

    Prašnik (foto: Vesna Andrić)

    Šumski predjel Prašnik je 250-300 godina stara sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Ostatak je slavonske prašume. Još 1929. godine isključen je iz redovnog gospodarenja šumom zbog svoje vrijednosti, a status posebnog rezervata šumske vegetacije dobiva 1965. godine rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu.

  • Muški bunar

    Muški bunar (foto: Dražen Fligić)
    Muški bunar (foto: Dražen Fligić)


    Muški bunar je kao posebno vrijedna šuma hrasta kitnjaka i bukve stara između 200 i 300 godina. Izuzeta je iz redovnog šumskog gospodarenja 1929. godine. Godine 1963. Muški bunar je zaštićen u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije. Dio je ekološke mreže Republike Hrvatske.

  • Bara Dvorina

    Bara Dvorina (foto: Vesna Andrić)
    Bara Dvorina (foto: Vesna Andrić)

    Bara Dvorina proglašena je zaštićenom 1987. u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata. Površina joj je 640 ha te se proteže uz Savu u duljini od 6 km. Granice rezervata ide rijekom Savom od 343. do 334. km (kota 90,6), zatim nasipom do klakarskog grobalja pa okomitom linijom do početne točke. Obuhvaća baru Dvorinu, manje bare, poplavne livade i pašnjake uz bare i poplavnu šumu hrasta lužnjaka (Posjeke).

  • Jelas ribnjaci

    Jelas ribnjaci (foto: Vesna Andrić)

    Jelas ribnjaci zaštićeni su 1995. odlukom Skupštine Županije Brodsko-posavske u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata. Rezervat obuhvaća 125 ha površine ribnjaka. Jelas ribnjaci su dio ekološke mreže NATURA 2000 kao područje očuvanja značajno za ptice Jelas polje i kao područje očuvanja značajno za vrste i staništa Jelas polje s ribnjacima.

  • Jelas polje

    Jelas polje (foto: Dražen Fligić)

    Foto: Dražen Fligić

    Jelas polje zaštićeno je u kategoriji značajnog krajobraza 1995. godine. Ogromna površina od 20.800 ha proteže se na teritoriju grada Slavonskog Broda i općina Oriovac, Bebrina, Sibinj i Brodski Stupnik. Sjeverna granica zaštićenog područja ide autocestom Zagreb - Lipovac, a južna rijekom Savom od ušća Orljave do ušća Mrsunje te prati njihov tok prema sjeveru.

  • Gajna

     

    Posavac na Gajni (foto: M. Pavičić)

    Gajna je u kategoriji značajnog krajobraza (nekadašnji zaštićeni krajolik) zaštićena 1990. godine. Smještena je između sela Oprisavci i Poljanci. Južnu granicu Gajne predstavlja rijeka Sava, a granica se nastavlja savskim nasipom koji je na ovom području odmaknut od Save i tvori džep u koji se smjestila Gajna. Površina krajobraza iznosi 331,7 ha.

  • Pašnjak Iva

    Pašnjak Iva (foto: Dražen Fligić)

    Foto: Dražen Fligić

    Pašnjak Iva najmlađe je zaštićeno područje u Brodsko-posavskoj županiji. Iva je proglašena zaštićenom u kategoriji značajnog krajobraza 14. srpnja 2010. odlukom Županijske skupštine BPŽ. Ovaj poplavni pašnjak smjestio se južno od sela Gorice u općini Dragalić, a površina mu iznosi 268 ha. Sa zapada, istoka i juga omeđena je poplavnim šumama hrasta lužnjaka. Iva je dio područja važnog za ptice Donja Posavina koje je dio Nacionalne ekološke mreže.

  • Ekološka mreža

 

Posavac na Gajni (foto: M. Pavičić)

Gajna je u kategoriji značajnog krajobraza (nekadašnji zaštićeni krajolik) zaštićena 1990. godine. Smještena je između sela Oprisavci i Poljanci. Južnu granicu Gajne predstavlja rijeka Sava, a granica se nastavlja savskim nasipom koji je na ovom području odmaknut od Save i tvori džep u koji se smjestila Gajna. Površina krajobraza iznosi 331,7 ha.

Područje je značajno kao poplavni prisavski pašnjak s karakterističnom florom i faunom. Riječ je tzv. poluprirodnom staništu nastalom dugogodišnjim djelovanjem čovjeka. Pašnjaci su se razvili krčenjem šuma za potrebe ispaše goveda. Potrebno je održati ispašu stoke na tome području kako područje sukcesijom ne bi opet poprimilo obilježja prvobitnog šumskog staništa. Time bi se izgubile rijetke i značajne biljne i životinjske vrste zbog kojih je Gajna zaštićena.

Gajna je zaštićena na inicijativu Brodskog ekološkog društva koje danas uspješno surađuje s Javnom ustanovom. U sklopu brojnih projekata, na kojima surađuju, na Gajni su nabavljeni primjerci hrvatskih autohtonih pasmina: slavonsko-srijemsko podolsko govedo, crna slavonska svinja i posavski konj. Također se ovdje mogu u prirodnom elementu vidjeti i hrvatski ovčari koji su neodvojivi pratitelji ekstenzivnog stočarstva u Slavoniji.

Pravila ponašanja na pašnjaku za posjetitelje i druge korisnike uređena su Pravilnikom o unutarnjem redu u značajnom krajobrazu Gajna objavljenom u Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije (br. 2/2011).

Pravilnik o unutarnjem redu - Gajna ( PDF, 371 KB)

Kako doći na Gajnu? Pogledajte kartu!