Podjeli
Author
adminNS
Share
U sklopu projekta „Sava kultura NATURA“ 27. 04. 2015. u Zagrebačkoj županiji, u općini Orle održan je prvi sastanak na kojem su uz institucionalne i vaninstitucionalne dionike kao potencijalne članove budućeg suradničkog vijeća Odransko polje sudjelovali i predstavnici udruga i individualnih proizvođača u Zagrebačkoj županiji. Projekt je financiran od strane Europske unije u sklopu programa pretpristupne pomoći IPA 2011- Potpora organizacijama civilnog društva u razvoju partnerstva za održivo korištenje zaštićenih područja u Hrvatskoj, uključujući potencijalna NATURA 2000 područja a sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Republike Hrvatske.
Na poplavnom području rijeke Save takvo je partnerstvo naročito nužno jer mnoge prirodne vrijednosti područja direktno ovise o ljudskim aktivnostima, a Odransko polje je izuzetno važno i u sustavu obrane od poplave jer je prirodna retencija.
Na radionici je diskutirano o posljedicama dugogodišnjeg neriješenog statusa zajedničkih pašnjaka i pogubnom utjecaju na opstanak ljudi na tom prostoru ali i očuvanju biološke raznolikosti budući da je tradicijski način pašarenja jedan od ključnih ekoloških procesa na tom području.
Nakon uvodnog dijela o samom projektu „Sava kultura NATURA“ i predstavljanja Natura 2000 područja Odransko polje – Turopolje, Kata Benac iz Javne ustanove Sisačko-moslavačke županije upoznala je sve prisutne s osnivanjem suradničkog vijeća na području Odranskog polja u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Iris Beneš, Programska koordinatorica iz Brodskog ekološkog društva (BED) predstavila je rezultate analize o mogućnosti sudjelovanja organizacija civilnog društva i lokalne zajednice u upravljanju zaštićenim područjima u RH te dala primjer raspolaganja zajedničkim pašnjacima u vlasništvu RH u obliku pašnjačke zajednice na pašnjaku Gajna, koji je ujedno Natura 2000 područje.
Održane su i rasprave o pitanju zajedničkih pašnjaka, održivom korištenju poplavnih nizinskih šuma, problematici invazivnih vrsta, očuvanju prirodnih retencija duž rijeke Save te održivom turizmu kao novoj gospodarskoj mogućnosti.
Raspravljalo se najviše o aktualnom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu i doneseni su zaključci o zajedničkim akcijama prema Ministarstvima zaštite okoliša i prirode te Ministarstva poljoprivrede u svrhu očuvanja zajedničkih pašnjaka.
Poplavna područja koja su zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode kao dijelovi ekološke mreže čine specifične ekosustave na kojima je opstanak vrsta i staništa u neraskidivoj vezi s tradicionalnim ekstenzivnim načinom ispaše stoke. Tijekom vremena, zbog specifičnih prirodnih uvjeta na poplavnim pašnjacima razvile su se izvorne pasmine životinja prilagođene da prežive na navedenim područjima, ali je ujedno i tradicionalni način poljoprivrede i ispaše oblikovalo krajobraz te se na tim područjima razvila velika biološka raznolikost, upravo zbog čega danas uživaju zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, ali i europske ekološke mreže Natura 2000. Radi se prvenstveno o područjima uz rijeku Savu i njenih pritoka gdje je očuvanje, održavanje i opstanak navedenih područja vezano uz zajedničke pašnjake koje je stoljećima oblikovao seoski način života i izvorne pasmine. Stoga, zajednički pašnjaci moraju ostati prvenstveno na korištenje lokalnom stanovništvu i ekstenzivnom načinu ispaše stoke koja je prilagođena uvjetima života u poplavnim pašnjacima i prirodnim retencijama.