Podjeli
Author
adminNS
Share
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije i Hrvatske vode – Vodnogospodarska ispostava „Brodska Posavina“ zajednički su obilježile Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i Međunarodni dan zaštite biološke raznolikosti (22. svibanj) obnovom napuštenog staništa za bregunice u blizini sela Zbjeg, 15 km jugozapadno od Slavonskog Broda.
Bregunica (lat. Riparia riparia) je najmanja ptica iz porodice lastavica (lat. Hirundinidae) u Hrvatskoj. Odozgo je smeđa, a s trbušne strane bijela. Na prsima ima smeđu horizontalnu prugu. Gnijezdi se u kolonijama koje broje dvanaestak do nekoliko stotina parova. Pri tome kopa hodnike u strmim pjeskovitim obalama rijeka ili jezera na kraju kojih svija gnijezdo od perja i grančica. Strogo je zaštićena zavičajna divlja svojta u Republici Hrvatskoj prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09). Uvrštena je na Crveni popis ugroženih ptica Hrvatske. Radi se i o migratornoj svojti koja je kao takva zaštićena temeljem međunarodnih konvencija kojih je i Hrvatska potpisnica. U Hrvatskoj ih ugrožava uništavanje staništa zbog ilegalnog iskapanja pijeska i šljunka na obalama rijeka i jezera, ali često i zbog uređivanja riječnih obala pri čemu je uobičajni problem nedostatak točnih informacija o lokacijama njihovih kolonija. Stoga je važno pratiti njihovu brojnost i lokacije gniježđenja u Hrvatskoj.
Od 2009. godine Javna ustanova u suradnji s ornitolozima Mirkom Šetinom i Nenadom Šetinom provodi Projekt monitoringa kolonija bregunica duž savske obale. 2009. godine utvrđene su samo dvije kolonije duž čitave savske obale u Brodsko-posavskoj županiji. Već sljedeće godine broj kolonija se sveo na samo jednu, smještenu u blizini mjesta Davor. Pticama je sve veći problem pronalazak odgovarajućeg mjesta za gniježđenje. Ove ptice traže strmo, pjeskovito tlo na samoj riječnoj obali ili u njezinoj blizini. Strma ploha dovoljne visine osigurava ptice od različitih grabežljivaca. Stoga im kao prirodno stanište odgovaraju dijelovi riječne obale koji su se odronili djelovanjem rijeke, a često posluže i hrpe pijeska i šljunka odgovarajućeg nagiba u blizini vode.
Budući da je takvih prostora na savskoj obali sve manje, Javna ustanova odlučila je obnoviti jedno napušteno stanište u blizini Zbjega u sklopu pilot projekta. U Projekt su se uključile Hrvatske vode Vodnogospodarska ispostava „Brodska Posavina“ zahvaljujući razumijevanju voditelja VGI Davorina Pihe za projekte iz domene zaštite prirode. Ove dvije ustanove već su uspješno surađivale ove godine u obilježavanju Dana voda prigodnim stručnim skupom i provedbi akcije Zelena čistka u posebnom ornitološkom rezervatu Bara Dvorina. Projektom obnove staništa bregunica Javna ustanova i Hrvatske vode obilježile su Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i Međunarodni dan biološke raznolikosti (22. svibnja) uoči kojega je Projekt završen. Ovakvi projekti nisu rijetki u drugim europskim zemljama, ali u Hrvatskoj još nisu provođeni. Postoje različiti načini kreiranja staništa za bregunice koje ponekad prihvaćaju i umjetne kolonije izgledom dosta različite od prirodnih staništa. Nakon dogovora i konzultacija s ornitolozima i stručnjacima iz Hrvatskih voda, djelatnici Javne ustanove odlučili su konstruirati stanište koje je najbliže prirodnom izgledu gnjezdišta bregunica.
Za Projekt je izabrana lokacija kod Zbjega gdje su se bregunice prije nekoliko godina gnijezdile u hrpi sitnog šljunka izvađenog iz Save u sklopu održavanja plovnog puta. Nažalost, kolonija je izgubila mjesto za gniježđenje budući da je šljunak odvezen. U pripremi Projekta odlučeno je da se postojeće hrpe sitnog šljunka na lokaciji strojevima poravnaju kako bi se stvorila dovoljno visoka ravna vertikalna ploha na jednoj strani hrpe. Za ovaj osjetljivi posao mehanizaciju i obučene radnike osigurale su Hrvatske vode VGI „Brodska Posavina“ bez kojih ne bi bila moguća realizacija Projekta. Zbog sipkosti materijala nije bilo lako izvesti ove radove te je potrebno i umijeće i strpljivost radnika. Kako bi opasnost od zasipanja materijala bila što više smanjena, za radove su izabrane hrpe koje su formirane prije par godina te je materijal postao kompaktniji stajanjem. Također, je u sklopu Projekta na manjem dijelu plohe postavljena jednostavna probna drvena konstrukcija koja bi trebala smanjiti vjerojatnost zasipanja hrpe šljunka, a izrađena je prema nacrtima sličnih umjetnih ili obnovljenih staništa rađenih u inozemstvu. Djelatnici Javne ustanove i ornitolozi će sljedećih godina promatrati učinkovitost konstrukcije u sprječavanju zasipanja hrpe te njezinu prihvaćenost od strane ptice u odnosu na plohe šljunka bez ovakve zaštite. Također je na lokaciju postavljen i informativni pano s informacijama o bregunicama i Projektu.
Prvom gniježđenju sudionici Projekta nadaju se iduće godine, ali često zna proći i više vremena do prihvaćanja novoga staništa. Ponekada ptice ne prihvaćaju konstruirana staništa zbog različitih čimbenika koje je ponekad teško predvidjeti. Na temelju rezultata ovoga pilot projekta djelatnici Javne ustanove moći će planirati daljnje aktivnosti u zaštiti bregunica. Nadaju se nastavku suradnje s Hrvatskim vodama u osiguranju zamjenskih staništa za ove ptice posebno ugrožene ljudskim aktivnostima. Za uspjeh Projekta nužno je surađivati s lokalnim stanovništvom koje kolonije bregunica treba prepoznati kao dio tradicijskog posavskog krajolika i vrijedne prirodne baštine ovoga područja.
