Službeni poster obilježavanja za 2021. godinu sa web stranice https://wildlifeday.org/

3. ožujka obilježavamo Svjetski dan divljih vrsta, u spomen na datum potpisivanja Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES; 1973). Ovogodišnja tema, „Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava”, posvećena je usmjeravanju pozornosti na konzervacijski status ključnih vrsta te njihovu ulogu u održavanju stabilnosti ekosustava.

Program obuhvaća isticanje važnosti usklađivanja zaštite individualnih vrsta s restauracijom cijelih ekosustava, kao i predstavljanje uspješnica te raspravu o potencijalnim problemima i inovativnim rješenjima iz područja konzervacije vrsta.

Bioraznolikost i zdravlje ekosustava temelj su održivog razvoja, a obilježavanjem Svjetskog dana divljih vrsta, među ostalim, naglašava se i značaj postizanja UN-ovih Globalnih ciljeva održivog razvoja, posebice Cilja 1 (Svijet bez siromaštva), Cilja 2 (Svijet bez gladi), Cilja 12 (Odgovorna potrošnja i proizvodnja), Cilja 13 (Odgovor na klimatske promjene), Cilja 14 (Očuvanje vodenog svijeta) te Cilja 15 (Očuvanje života na kopnu).

Službeni poster obilježavanja za 2021. godinu sa web stranice https://wildlifeday.org/

Prema podacima IUCN-ova crvenog popisa ugroženih vrsta, više od 8 400 životinjskih i biljnih vrsta je kritično ugroženo, a 30 000 se smatra ugroženima ili ranjivima. Izvješće o globalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava iz 2019. godine potvrđuje kako se četvrtina vrsta na Zemlji nalazi u opasnosti od izumiranja, dok je stanje globalnih ekosustava čak upola narušeno, u odnosu na ranije procijenjeno stanje.

Smanjenje bioraznolikosti i degradacija staništa uzrokovanih, između ostalog, iskorištavanjem kopna i mora, zagađivanjem i klimatskim promjenama, predstavljaju veliku prijetnju čovječanstvu u cijelosti. Međutim, podizanjem svijesti i poduzimanjem pravih koraka ovakva prijetnja može se izbjeći, a sudbina ugroženih ključnih vrsta promijenjena. Stoga, obilježavanje Svjetskog dana divljih vrsta može biti potencijalni korak naprijed ka održivoj budućnosti.

Informiranje javnosti o ugroženim vrstama često potiče pojedince i zajednicu na akcije usmjerene njihovoj zaštiti. Pozivamo vas da se u nastavku teksta upoznate sa vidrom, omiljenom, ali ugroženom vrstom našeg podneblja.   

Fotografija vidre

Vidra (Lutra lutra) zvijer je iz porodice kuna (Mustelidae) koja se savršeno prilagodila životu u slatkoj vodi. Krzno joj je tamnosmeđe, a vrat, prsa i trbuh sivobijele boje. Najaktivnija je noću i hrani se uglavnom ribom, ali i drugim vrstama kao što su rakovi, vodozemci, manji sisavci i vodeni kukci. Ima dobro razvijene osjete vida, njuha i sluha, a pod vodom koristi osjet dodira pomoću brkova (vibrissae). Izrazito su samotnjačke i teritorijalne životinje. Jedinke suprotnog spola posjećuju samo u vrijeme parenja, a svoj teritorij označavaju izmetom karakterističnog mirisa, želatinoznim izlučevinama i otiscima stopala. Ženka nosi mlade dva mjeseca i okoti dva do tri mladunca koji se osamostaljuju nakon 1 godine. 1972. godine u Hrvatskoj se uvodi zabrana lova na vidru zbog drastičnog smanjenja populacije. Uz krivolov, glavni uzroci ugroženosti vidre su gubitak staništa, smanjenje broja ribnjaka, onečišćenje vodotoka te stradavanje na prometnicama. U Hrvatskoj je vidra zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) kao strogo zaštićena vrsta.

U pisanju teksta korišteni su materijali sa službene stranice Svjetskog dana divljih životinja UN-a: https://wildlifeday.org/

 

Službeni logo obilježavanja za 2021. godinu sa web stranice https://wildlifeday.org/