Projekti

Deset godina projekta Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia ciconia) u Brodsko-posavskoj županiji

Detalji

Napisao/la V. Andrić

Kategorija: Bijela roda

Objavljeno: 19 Prosinac 2018

Hitovi: 111

Javna ustanova Natura Slavonica provodi projekt Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia ciconia) ove godine po deseti put na svome teritoriju. S obzirom da je kraj godine i desetljeća ovoga projekta, pokušat ćemo staviti brojke na jedno mjesto.

Projekt je počeo 2009. godine kao pilot projekt u kojemu su sudjelovale tri županijske javne ustanove za zaštitu prirode: sisačko-moslavačka, zagrebačka i brodsko-posavska. Danas Projekt na godišnjoj bazi provode sve javne ustanove za zaštitu prirode na čijem se teritoriju gnijezde rode. Ciljevi projekta definirani prve godine bili su:

• pomoći lokalnom stanovništvu u očuvanju gnijezda rode na objektima,
• očuvati tradicionalne drvene posavske kuće na kojima se nalaze gnijezda,
• stvoriti točnu bazu podataka o broju gnijezda i populaciji rode,
• educirati javnost i stanovništvo o vrlo uskoj vezi čovjeka i rode, ovisnosti njezina opstanka o djelovanju čovjeka u prostoru te o utjecaju na bioraznolikost staništa,
• podići svijest o potrebi aktivnoga djelovanja u zaštiti i očuvanju rode,
• educirati lokalno stanovništvo o zakonskim propisima i mogućnostima postupanja s gnijezdom (izmještanje ili uklanjanje).

O prvoj godini provedbe Projekta možete čitati u brošuri koje su zajednički objavile ustanove uključene u Projekt, a možete ju skinuti s ovoga linka:

http://www.natura-slavonica.hr/images/pdf_datoteke/letci/rode_fin_web.pdf

Veliku vrijednost Projektu daje kontakt s lokalnom zajednicom, tokom prikupljanja podataka, o kojoj izravno ovisi budućnost roda u posavskim selima. Od korisnika naknada i drugih stanovnika naselja, u kojima rode gnijezde, dobivamo podatke o novim gnijezdima, stradalim pticama, rizicima kod gniježđenja i broju mladih. Čuje se i dosta povijesnih podataka o rodama unatrag pedesetak godina. Ljude zanimaju podaci o rodama, njihovoj brojnosti, načinu života i migracijama te često postavljaju pitanja djelatnicima Javne ustanove.

Kroz Projekt javne ustanove su se obavezale svake godine pratiti brojnost gnijezda. Od 2009. godine Javna ustanova Natura Slavonica bilježi broj gnijezda, lokaciju gnijezda (adrese), smještaj gnijezda. Od 2010. godine bilježi koordinate gnijezda, a od 2011. godine broj ptića u gnijezdima. Prema vlastitim podacima o kretanju broja gnijezda i broja ptića u Brodsko-posavskoj županiji kroz godine provođenja projekta izradili smo grafikon (ispod ovoga odlomka). Treba reći da je grafikon zasnovan na podacima o ukupnom broju gnijezda (aktivnih i neaktivnih) u pojedinoj godini.

Grafikon ilustrira osjetljivost populacije budući da broj ptića značajno varira svake godine. Najlakše je objasniti utjecaj vremenskih prilika na uspješnost gniježđenja tj. negativni utjecaj velikog broja kišnih dana u doba gniježđenja. Najmanji broj gnijezda zabilježen je tokom 2014. godine koju pamtimo po velikim svibanjskim poplavama u Posavini.

Svake godine djelatnici Javne ustanove prikupljaju i obrađuju zahtjeve za isplatu naknade za čišćenje i održavanje krovišta vlasnika objekata na kojima je rodino gnijezdo. Naknada iznosi 700,00 kn po gnijezdu godišnje. Pravo na naknadu imaju fizičke i pravne osobe. U 2009. i 2010. godini naknadu je u potpunosti financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a od 2011. Fond financira polovinu sredstava za naknade, a Brodsko-posavska županija, tj. Javna ustanova iz svoga proračuna, drugu polovinu za gnijezda na svojem teritoriju sukladno Sporazumu o suradnji na realizaciji projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode“ između Fonda i 11 županija te PP Lonjsko polje potpisanog 21. srpnja 2010. godine. Tijekom 10 godina provedbe Projekta na području Brodsko-posavske županije isplaćeno je 665 naknada korisnicima u ukupnom iznosu od 465.500,00 kn kako prikazuje sljedeća tablica.

Na desetogodišnjoj suradnji i donacijama ovim putem zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Tokom godina zaštita roda u Županiji i Hrvatskoj je poboljšavana drugim projektima i aktivnostima. Najvažniji među njima osigurani su Sporazumom o suradnji pri provedbi mjera zaštite, praćenja populacije i prstenovanja strogo zaštićene vrste bijele rode (Ciconica ciconia L.) koji su potpisali resorno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., 13 županijskih javnih ustanova i PP Lonjsko polje. Kroz Sporazum je osigurana suradnja javnih ustanova i HEP-a pri postavljanju nosača za gnijezda. Također je osigurano prstenovanje mladih ptica kroz suradnju javnih ustanova, HEP-a i službenih prstenovača Zavoda za ornitologiju pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Iako je Javna ustanova i ranije surađivala s HEP-om tj. Elektrom Slavonski Brod i prstenovačima u prstenovanju mladih roda (neredovito od 2010.), od 2016. je prstenovanje lakše organizirati i provesti te se prstenuje znatno veći broj ptica. Ovim putem bismo htjeli zahvaliti prstenovačima Mirku Šetini, Nenadu Šetini i Josipu Živkoviću koji svake godine volonterski provode prstenovanje. Također bismo htjeli zahvatliti Elektri Slavonski Brod te Pogonu Nova Gradiška na suradnji u prstenovanju i postavljanju platformi. Posebno na suradnji zahvaljujemo direktorici Elektre Slavonski Brod Branki Balašević, Damiru Dadiću zaduženom za koordinaciju aktivnosti zaštite ptica na razini D.P.-a i rukovoditelju Pogona Nova Gradiška Darku Poletu.

I za kraj slijede brojke za 2018. godinu. Na području Brodsko-posavske županije zabilježeno je ukupno 146 gnijezda (od toga 52 na krovištima) te 264 mlade rode. Isplaćene su 44 naknade u ukupnom iznosu od 30.800,00 kn. Prstenovano je 97 mladih roda kroz suradnju Javne ustanove, Elektre Slavonski Brod i službenih prstenovača. Čak u tri gnijezda ove godine zabilježeno je po 5 ptića: u Vrbju, Donjem Varošu i Banovcima.

Čardaci kao promatračnice i vidikovci na pašnjaku Iva

Detalji

Napisao/la Super User

Kategorija: Ostali projekti

Objavljeno: 03 Rujan 2018

Hitovi: 239

Projekt ''čardaci''- vidikovci predstavlja zajednički projekt Brodsko-posavske županije, općine Dragalić i Javne ustanove Natura Slavonica dobiven na Natječaju Ministarstva turizma kroz ''Program razvoja javne turističke infrastrukture u 2016 godini.

Projekt obuhvaća izgradnju replike čardaka iz osmanlijskog razdoblja u Posavini, koji bi služili kao vidikovci odnosno promatračnice. Funkcija čardaka u prošlosti bila je najčešće uzbunjivanju naselja i stanovništva o provali Turaka preko rijeke Save ili se koristila i za zaštitu od poplave javljajući o izlijevanje rijeke.

Čardaci u formi Vidikovca su dio biciklističke staze „Ruta Sava“', odnosno, nastavak sličnog projekta koji uzvodno provodi  Park prirode Lonjsko polje, te je ovo njegov logičan nastavak uz Savu.

Potrebno je istaknuti da je uz čardake postavljeno odmorište s masivnim klupama i servisna stanica za bicikle.

Čardak-vidikovac (promatračnica) imati će  važnu ulogu u edukacije posjetitelja o prirodnim, povijesnim, kulturnim i krajobraznim vrijednostima, u upravljanju zaštićenim područjem, posebno za praćenje ptica i drugih divljih vrsta, te za upravljanje posjetiteljima. To znači da bi se turisti, grupe školske djece i znatiželjnici  usmjeravali na točno određene točke na pašnjacima gdje ne bi ometali pašarenje, uzbunjivali stoku, ptice i sebe ne dovodili u opasnost.

U planu je nastavak izgradnje identičnih ''čardaka'' na ostalim zaštićenim područjima Brodsko-posavske županije.

 Napisao: Mario Pavičić

Projekt Bijela roda 2018: uvjeti ostvarivanja prava na naknadu

Detalji

Napisao/la V. Andrić

Kategorija: Bijela roda

Objavljeno: 06 Srpanj 2018

Hitovi: 185

Tokom lipnja i srpnja djelatnici Javne ustanove obilaze naselja u Brodsko-posavskoj županiji popisujući gnijezda bijele rode u sklopu projekta Zaštita i očuvanje bijele rode Ciconia ciconia u Brodsko-posavskoj županiji. Osim broja i lokacije gnijezda bilježen je i broj ptića u gnijezdima.

Kao i svake godine, pravne i fizičke osobe, koje imaju rodino gnijezdo na objektu u njihovom vlasništvu, imaju pravo na dobivanje naknade u iznosu od 700,00 kn po gnijezdu godišnje. Naknada je namijenjena održavanju krovišta. Naknadu u jednakom iznosu financiraju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Brodsko-posavska županija. Naknada se ne isplaćuje za gnijezda na stupovima.

Da bi ostvarili naknadu, korisnici trebaju ispuniti i potpisati obrazac zahtjeva i izjavu kojom jamče istinitost navedenih podataka i suglasni su da Javna ustanova prikuplja i koristi njihove osobne podatke u skladu s uvjetima navedenim u sljedećem dokumentu:

Informacija o zaštiti osobnih podataka ( PDF, 449KB)

Obrazac zahtjeva i izjavu možete preuzeti ovdje! Prije popunjavanja i slanja izjave i obrasca svakako pročitajte Informaciju o zaštiti osobnih podataka!

ZA FIZIČKE OSOBE:

Zahtjev za isplatu naknade ( PDF, 285KB)

Izjava o istinitosti podataka ( PDF, 291KB)

ZA PRAVNE OSOBE:

Zahtjev za isplatu naknade ( PDF, 283KB)

Izjava o istinitosti podataka ( PDF, 292KB)

Ispunjene i potpisane zahtjeve i izjave šaljite do 15.08.2018. na adresu:

Javna ustanova Natura Slavonica

Petra Krešimira IV. br. 1

35 000 Slavonski Brod

Uz obrazac i izjavu, novi korisnici, koji nikad ranije nisu primili naknadu za gnijezdo, trebaju priložiti i:

- kopiju obje strane osobne karte (za fizičke osobe);

- kopiju obje strane kartice žiro ili tekućeg računa (ili drugi dokaz o vlasništvu računa na koji će biti izvršena uplata);

- dokaz o vlasništvu katastarske čestice na kojoj je objekt s gnijezdom (vlasnički list ili posjedovni list ili dokument o nasljeđivanju - dovoljna je kopija ili ispis s interneta www.katastar.hr ).

Za više informacija nazovite 035/409-043 ili nam se javite na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .

Primijećena odrasla roda s prstenom

Detalji

Napisao/la V. Andrić

Kategorija: Ostali projekti

Objavljeno: 29 Lipanj 2018

Hitovi: 220

Tokom ovogodišnjeg prstenovanja mladih roda, 21. lipnja 2018., u Gornjoj Bebrini je primijećena jedna odrasla, ranije prstenovana ptica. Riječ je o rodi koju su prstenovali prstenovači Mirko Šetina i Nenad Šetina 28. lipnja 2013. godine u Donjoj Bebrini. Broj plastičnog prstena je T261, a metalnog TA 09791. Roda nije svila gnijezdo daleko od svoga rodnoga sela, ali lijepo je znati da je uspješno preživjela već 5 migracija i jednak broj rođendana. Ove godine prstenovani su i njezini potomci - dvije mlade rode.
Zahvaljući plastičnim prstenovima, koji se mogu očitati pomoću dalekozora ili fotoaparata s teleobjektivom, dobivamo sve više informacija o kretanju roda. Ovi podaci dragocjeni su pri planiranju i provođenju njihove zaštite budući da su kao migratorne ptice vrlo ranjive i ugrožene. Prstenovanje provodi Zavod za ornitologiju pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u suradnji sa službenim prstenovačima koji prstenovanje provode volonterski. Od 2017. godine zahvaljući sporazumu između tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Hrvatske elektroprivrede, županijskih javnih ustanova za zaštitu prirode i JU PP Lonjsko polje provodi se prstenovanje uz pomoć HEP-ovih vozila i djelatnika i uz koordinaciju javnih ustanova.
Hvala Nenadu Šetini koji nam je dojavio podatke o prstenovanoj rodi!