Projekti
5. sastanak Sava Parksa u Samoboru
- Detalji
- Napisao/la Vesna Andrić
- Kategorija: Sava Parks
- Hitova: 2129
.jpg "Na sastanku je sudjelovao i direktor EuroNatura Gabriel Schwaderer (prvi zdesna)")
Povodom Svjetskog dana močvarnih staništa Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije je bila domaćin 5. sastanka međunarodne mreže za zaštitu rijeke Save Sava Parks 01. i 02. veljače 2017. godine u Samoboru na kojem su sudjelovali ravnatelj Javne ustanove Natura Slavonica Josip Bodrožić-Džakić i stručna savjetnica Vesna Andrić. Na sastanku su predstavljeni završeni projekti koje je financirao EuroNatur te zaklade Aage V. Jensen i Michael Otto, među kojima i projekt Javne ustanove Natura Slavonica Savski šišmiši.
Bijela roda 2016. - isplata naknada
- Detalji
- Kategorija: Bijela roda
- Hitova: 2326
Početkom studenog 2016. korisnicima (fizičkim i pravnim osobama) su isplaćene naknade iz projekta Bijela roda. Svrha naknade je održavanje i čišćenje krovišta na kojima je rodino gnijezdo. Iznos naknade je 700,00 kn po gnijezdu godišnje. Polovicu iznosa naknade isplaćuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a polovicu Brodsko-posavska županija tj. Javna ustanova Natura Slavonica. Ove godine isplaćeno je ukupno 39.200,00 kn za 56 gnijezda. Ovdje možete pogledati popis korisnika naknade:
Popis korisnika naknade iz Projekta Bijela roda 2016. (
PDF, 392KB)
Završna konferencija projekta Savski šišmiši
- Detalji
- Napisao/la Vesna Andrić
- Kategorija: Savski šišmiši
- Hitova: 1994
Na završnoj konferenciji projekta, održanoj 28. rujna 2016. u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, predstavljeni su rezultati projekta Savski šišmiši. Projekt Savski šišmiši financiraju međunarodna zaklada EuroNatur, zaklada Michael Otto Stiftung i dobrotvorna zaklada Aage V. Jensen. Vrijednost projekta je 5800 €, nositelj Javna ustanova Natura Slavonica, a partneri Javne ustanove u projektu su Zajednica tehničke kulture Brodsko-posavske županije, Muzej Brodskog Posavlja, Hrvatsko šumarsko društvo – ogranci Slavonski Brod i Nova Gradiška i Brodska ekološka udruga Zemlja – BEUZ.
U sklopu projekta izvršeno je istraživanje vrsta šišmiša prisutnih na teritoriju Županije uz rijeku Savu, podizanje svijesti javnosti o važnosti šišmiša i poboljšanje šumskih staništa za život šišmiša postavljanjem umjetnih kućica za šišmiše. U Hrvatskoj postoji 35 vrsta šišmiša i sve su zakonom strogo zaštićene. Zakonska zaštita nije dovoljna pa je potrebno uložiti veće napore u njihovu zaštitu u što se treba uključiti i što veći broj ljudi što je i glavni cilj ovoga projekta.
Na završnoj konferenciji rezultate istraživanje šišmiša na zaštićenim područjima u Brodsko-posavskoj županiji je predstavila biologinja Mirna Mazija koja je istraživanja i izvršila. Za istraživanje su korištene dvije metode: hvatanje šišmiša mrežama te metoda snimanja i analize ultrazvučnog glasanja šišmiša temeljem kojih se također može utvrditi vrsta šišmiša. Istraživanjima u četiri zaštićena područja Brodsko-posavske županije (Jelas polje, Prašnik, Gajna i Bara Dvorina) zabilježeno je čak 11 vrsta šišmiša. Važno je među njima posebno izdvojiti tri vrste jer su značajni nalazi za Hrvatsku, a važne su i na europskoj razini (tzv. Natura 2000 vrste). To su vrste širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus) i velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii) koje su karakteristične šumske vrste vezane uz stare šumske sastojine te veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) koji skloništa nalazi uglavnom u špiljama, a velike otvorene livade poput Bare Dvorine koristi kao prostor na kojem se hrani. Sve zabilježene vrste šišmiša zaslužuju pažnju, a njihove populacije je potrebno očuvati kako bi ovi noćni letači na prirodan način regulirali brojne noćne kukce.
Ravnatelj Javne ustanove Josip Bodrožić-Džakić još je jednom zahvalio partnerima na uspješno provedenom projektu te školama koje su u njemu sudjelovale: OŠ Ivan Meštrović Vrpolje (voditelj radionice izrade kućica za šišmiše Milan Rendulić), OŠ Ivan Mažuranić Sibinj PŠ Slobodnica (voditeljica radionice Sunčica Dolovčak) i OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod (voditeljice radionice Nataša Stanković i Sanja Žutinić).
Predavanje iz projekta OkoLIŠ, priopćenje za javnost
- Detalji
- Napisao/la Maja Maslać
- Kategorija: Ostali projekti
- Hitova: 1712
Istraživanje kvalitete zraka pomoću lišajeva na području Slavonskog Broda je provedenou u sklopu projekta HR.3.2.01 - 0130 Lišajevi kao bioindikatori zagađenja u okolišu (OkoLIŠ) koji je financirala Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda (ESF) u okviru Prioriteta 3 Unaprijeđenje ljudskog kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju , Mjere 3.2. Razvoj ljudskih potencijala u istraživanju i razvoju Operativnog programa "Razvoj ljudskih potencijala" 2007.-2013. Namjenska bespovratna sredstva ESF-a predstavljaju 85% uklupnih prihvatljivih troškova, dok nacionalna sredstva RH predstavljaju 15% ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Projekt je realiziran na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Slavonski Brod ima jedan od najvećih problema s kvalitetom zraka u Hrvatskoj, prvenstveno zbog rafinerije nafte koja se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini. Stoga je šire područje Slavonskog Broda odabrano kao mjesto istraživanja. Kako bi se istražio utjecaj rafinerije nafte na kvalitetu zraka okolnog područja, u sklopu ovog projekta analizirani su lišajevi na 20 ploha u radijusu od 20 km oko rafinerije u Bosanskom Brodu. Plohe su postavljene samo na teritoriju Republike Hrvatske.
Lišajevi se ubrajaju među najpoznatije bioindikatore i biomonitore kvalitete zraka. Ono što im to omogućuje je nedostatak kutikule i činjenica da svu vodu i tvari potrebne za život u cijelosti primaju iz zraka. U sklopu istraživanja analizirana je koncentracija metala i nemetala u uzorcima lišajeva, s obzirom na kontrole koje su sakupljene na području s viskom kvalitetom zraka. Na dvije plohe koje se nalaze na manje od 2 km od rafinerije nafte (uz rijeku Savu) nisu pronađeni lišajevi, stoga je na tim plohama sakupljena kora drveća za analize metala i nemetala. Sam izostanak lišajeva na kori drveća pokazatelj je niske kvalitete zraka. Na lišajevima su također napravljene dodatne analize fizioloških pokazatelja kao što je sadržaj fotosintetskih pigmenata. Dobiveni rezultati ukalzuju da je smanjena kvaliteta zraka na području samog Grada Slavoskog Broda, gdje sinergistički djeluju blizina i položaj rafinerije spram grada te samo oenčišćenje iz grada, kao što je promet. U sklopu projekta izrađene su karte onečišćenja, s obzirom na vrstu onečišćujuće tvari. Lišajevi su se pokazali kao dobri za biomonitoring područja te se planiraju buduća istraživanja.
Predavanje u Slavonskom Brodu, gdje su prezentirani rezultati istraživanja, su održali istraživači na projektu poslijedokorand dr. sc. Saša Likić i doktorandica Maja Maslać, mag. biol. exp.
Stranica 5 od 17