Projekti

Sava - kultura - Natura: Poziv na izložbu i eko sajam u Zagrebu

Detalji

Kategorija: SavaParks2

Objavljeno: 29 Veljača 2016

Hitova: 1838

P O Z I V

Na prostoru parka Zrinjevac, u petak 04.03.2016. u 12 sati otvara se izložba “Sava - susret kulture i prirode”.

Izložba prikazuje prirodnu i kulturnu baštinu poplavnog područja rijeke Save – bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta te kulturnih tradicija i običaja.

Može se razgledati od 04.03.2016. do 14.03.2016.

Istog dana – 04.03.2016.  od 10-17 sati održat će se i Eko-sajam

Na njemu će se predstaviti mali proizvođači  s tog područja, na prodaju ponuditi svoje proizvode ali i pokazati nešto od kulturnih tradicija.

Dođite, kušajte, kupite i podržite ih!

Med, suhomesnati proizvodi, zimnica, domaća pića, kolači ali i ručni radovi biti će izloženi na štandovima zajedno uz informativne i edukativne materijale.

Veliki dio poplavnog područja rijeke Save su područja koja su zaštićena na nacionalnoj razini ali se u mnogome nalaze i na području ekološke mreže Natura2000 koja povezuje vrijedna prirodna područja na nivou EU-a. To su specifični ekosustavi gdje je opstanak vrsta i staništa u neraskidivoj vezi sa tradicionalnim upravljanjem prostorom te ovisan o dinamici kojoj Sava periodično poplavljuje.

‘Sava kultura NATURA’ projekt je koji se provodi u sklopu programa pretpristupne pomoći IPA 2011- Potpora organizacijama civilnog društva u razvoju partnerstva za održivo korištenje zaštićenih područja u Hrvatskoj, uključujući potencijalna NATURA 2000 područja. Projekt je financiran sredstvima EU-a, a sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Republike Hrvatske.

Nositelj projekta Sava kultura Natura je Zelena akcija iz Zagreba uz partnere - Brodsko ekološko društvo-BED, Javnu ustanovuza upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije -  Natura Slavonica, Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Zagrebačke županije Zeleni prsten i Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije.

Više o projektu pročitajte na:

http://www.natura-slavonica.hr/projrkti/sava-kultura-natura.html

http://zelena-akcija.hr/hr/programi/zastita_prirodnih_resursa/sava_kultura_natura

https://www.facebook.com/pages/Sava-kultura-NATURA/661487053957734?fref=ts

U Oprisavcima održan sastanak Suradničkog vijeća značajnog krajobraza Gajna

Detalji

Napisao/la I. Beneš i V. Andrić

Kategorija: SavaParks2

Objavljeno: 16 Veljača 2016

Hitova: 1751

U ponedjeljak, 15. veljače 2016., u prostorijama Općine Oprisavci održan je sastanak Suradničkog vijeća značajnog krajobraza Gajna. Uz Javnu ustanovu, koja je osnivač Suradničkog vijeća, suosnivača Brodsko ekološko društvo - BED i Pašnjačku zajednicu, koja okuplja stočare i poljoprivrednike iz općine Oprisavci, Suradničko vijeće u svoj rad uključuje predstavnike regionalne i lokalne samouprave, različitih institucija te civilnog društva. Tako u kao članovi u radu Suradničkog vijeća sudjeluju predstavnici Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša Brodsko-posavske županije, Općine Oprisavci, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, Hrvatskih šuma – Uprava šuma Nova Gradiška i Šumarija Trnjani, Veleučilišta u Slavonskom Brodu, LAG-a Slavonska ravnica, Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Slavonski Brod, Društva agronoma Slavonski Brod, Turističke zajednice grada Slavonskog Broda, OŠ Stjepan Radić Oprisavci, Udruge žena Smiljak, ŠRU Mrist Oprisavci, LU Posavina Svilaj i DVD-a Oprisavci.

Drugoj sjednici Suradničkog vijeća odazvali su gotovo svi članovi, a upisano je i troje novih članova. Na sjednici su sudjelovali i predstavnici Policijske postaje Vrpolje te Hrvatskih voda VGI Brodska Posavina. Teme sjednice su bile mogućnost ostvarivanja potpora za poljoprivrednike u sklopu programa Ruralnog razvoja, planirani radovi i aktivnosti na Gajni, mogućnost sudjelovanja članova na eko sajmu u Zagrebu 04. ožujka 2016. te tekuća pitanja i problemi s kojima se susreću korisnici pašnjaka značajnog krajobraza Gajna.

Tek nekoliko zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj ima osnovana suradnička vijeća. Rad takvih tijela nije zakonom propisan, ali spremnost članova na sudjelovanje i želja Javne ustanove za uključivanjem svih korisnika zaštićenog pašnjaka u učinkovitije upravljanje, omogućili su da Suradničko vijeće zaživi i neovisno o projektu u sklopu kojeg je osnovano.  Suradničko vijeće kao participativno i savjetodavno tijelo, uz zaštitu prirodnih i kulturnih vrijednosti Gajne, treba omogućiti i očuvanje tradicijskih i drugih održivih gospodarskih i rekreativnih aktivnosti. Ono služi kao platforma za komunikaciju pravnih i fizičkih osoba koji su na različite načine vezani uz zaštićeno područje.

Suradničko vijeće značajnog krajobraza Gajna osnovano je u srpnju 2015. godine u sklopu projekta ‘Sava kultura NATURA’. Osnivač mu je Javna ustanova Natura Slavonica, a u sam proces osnivanja i rad Suradničkog vijeća aktivno se uključilo Brodsko ekološko društvo - BED i Pašnjačka zajednica Braniteljska zadruga EkoGajna. Projekt ‘Sava kultura NATURA’ provodi se u sklopu programa pretpristupne pomoći IPA 2011- Potpora organizacijama civilnog društva u razvoju partnerstva za održivo korištenje zaštićenih područja u Hrvatskoj, uključujući potencijalna NATURA 2000 područja. Projekt je financiran sredstvima Europske unije, a sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Nositelj projekta Sava kultura Natura je Zelena akcija iz Zagreba uz partnere - Brodsko ekološko društvo -BED, Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije - Natura Slavonica, Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Zagrebačke županije Zeleni prsten i Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije.

Poziv na sastanak Suradničkog vijeća značajnog krajobraza Gajna

Detalji

Kategorija: SavaParks2

Objavljeno: 16 Veljača 2016

Hitova: 1813

POZIV
na sjednicu Suradničkog vijeća značajnog krajobraza Gajna

koja će se održati u prostorijama Općine Oprisavci (Trg Svetog Križa 16, Oprisavci)

u ponedjeljak, 15. veljače 2016. godine, s početkom u 11:00 sati

Za Sjednicu je predložen sljedeći Dnevni red:

1. Usvajanje zapisnika Osnivačke sjednice Suradničkog vijeća održane 20. srpnja 2015. godine u Oprisavcima
2. Mogućnosti ostvarivanja potpora za poljoprivrednike u sklopu programa Ruralnog razvoja
3. Razno

1. Najave aktivnosti i radova na Gajni u 2016. godini
2. Mogućnost sudjelovanja članova Suradničkog vijeća na eko sajmu u Zagrebu 04. ožujka 2016. u sklopu projekta Sava – kultura – Natura

Napomena: Molimo sudionike, koji su predstavnici institucija, da pripreme, u kratkim crtama plana aktivnosti u 2016. godini ukoliko su vezane uz značajni krajobraz Gajna, a vezano za točku 3. dnevnog reda.

Sjednicu u ime osnivača Suradničkog vijeća - Javne ustanove Natura Slavonica saziva ravnatelj Ustanove. Za više informacija ili potvrdu dolaska možete nas kontaktirati na broj telefona 035 409 042 ili e-mailom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .

„Savski šišmiši" – predstavljanje projekta povodom Svjetskog dana vlažnih staništa

Detalji

Kategorija: Savski šišmiši

Objavljeno: 16 Veljača 2016

Hitova: 1964

Na dan očuvanja vlažnih staništa, htjeli bismo pažnju usmjeriti na jednu ugroženu skupinu koja živi u vlažnim staništima: poplavnim travnjacima, šumama, poljoprivrednim površinama, dolazi uz ribnjake, potoke i rijeke, ali i naselja uz rijeku Savu. Njima je posvećen projekt Savski šišmiši čiji je nositelj Javna ustanova Natura Slavonica. Projekt financiraju međunarodna zaklada EuroNatur, zaklada Michael Otto Stiftung i dobrotvorna zaklada Aage V. Jensen. Vrijednost projekta je 6700 €, a partneri Javne ustanove u projektu su Zajednica tehničke kulture Brodsko-posavske županije, Muzej Brodskog Posavlja, Hrvatskoj šumarsko društvo – ogranci Slavonski Brod i Nova Gradiška i Brodska ekološka udruga Zemlja – BEUZ. U sklopu projekta predviđeno je istraživanje vrsta šišmiša prisutnih na teritoriju Županije uz rijeku Savu, podizanje svijesti javnosti o važnosti šišmiša i poboljšanje šumskih staništa za život šišmiša postavljanjem umjetnih kućica za šišmiše. Kućice su izradili vrijedni osnovci na radionicama tokom zimskih praznika u tri škole: OŠ Ivan Meštrović Vrpolje (voditelj radionice Milan Rendulić), OŠ Ivan Mažuranić Sibinj PŠ Slobodnica (voditeljica radionice Sunčica Dolovčak) i OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod (voditeljice radionice Nataša Stanković i Sanja Žutinić). U sklopu manifestacije Noć muzeja, a u suradnji sa Muzejom Brodskog Posavlja, biologinja Javne ustanova je održala prezentaciju za djecu. U toplijem dijelu godine slijede istraživanja te izlet za vrijedne učenike sudionike radionica. Također ćemo u suradnji sa Šumarskim društvo kućice postavljati u mlade šume u kojima još nema dovoljno duplja i skloništa za šišmiše.

U svijetu postoji ukupno 1100 i 1300 vrsta šišmiša, što je gotovo četvrtina od ukupnog broja vrsta sisavaca. Ima ih po svuda u svijetu osim na Antartici, sjevernom polu i nekim izoliranim oceanskim otocima. Također se smatra da ukupnim brojem jedinki spadaju među najbrojnije skupine sisavaca.

Iako sisavci, kao i mi, često je postojalo nerazumijevanje ljudi za ove divne životinje. I danas su brojne predrasude duboko ukorijenjene u zapadnjačku i europsku kulturu, a nemaju uporište u istini. Tako se mnogi boje da će im se šišmiš uplesti u kosu iako šišmiši imaju tako fantastičnu orijentaciju u prostoru pomoću ultrazvuka da mogu uloviti komarca u letu. Neki se boje napada šišmiša vampira. Postoje samo 3 vrste (od oko 1300 u svijetu) koje se hrane krvlju domaćih životinja tako što razrežu im kožu i ližu krv. Niti jedna od te tri vrste ne napada čovjeka, a niti jedna ne živi u Europi. Mnogi vjeruju i da su šišmiši slijepi iako dobro vide po danu.

Međutim, obično se malo zna o uslugama koje šišmiši rade čovječanstvu. To su usluge u poljoprivredi, ekonomiji i zdravstvu. Većina šišmiša (posebno europskih) su kukcojedi. Hrane se noćnim kukcima i kukcima koji lete u zoru i sumrak. Među njima je veliki broj štetnika na poljoprivrednim usjevima. Šišmiši, posebno gravidne ženke, mogu pojesti u jednoj noći kukce teške koliko i tijelo samog šišmiša. Šišmiš u samo jednom satu može pojesti do 1000 kukaca veličine komarca. U Južnoafričkoj Republici postoji velika kolonija koja broji oko 300 000 šišmiša. Znanstvenici su izračunali da oni godišnje pojedu oko 100 tona kukaca godišnje. Ovakvi rezultati uvelike smanjuju broj štetnika i potrebu za uporabom pesticida. Osim što je to bolje za okoliš, značajno smanjuje i troškove poljoprivrednika. Tako su Amerikanci izračunali da šišmiši loveći štetne kukce uštede oko 185 dolara po hektaru uzgajivačima pamuka u Teksasu. U čitavom SAD-u kukcojedni šišmiši na isti način uštede poljoprivrednicima gotovo 23 milijarde dolara godišnje. Usluge u očuvanju šuma još nisu niti procijenjene.

Velika je važnost šišmiša u očuvanju javnog zdravlja budući da jedu komarce i druge kukce koji prenose različite bolesti što opet postaje aktualno i u Europi širenjem novih zaraza.

Iako šišmiši koji se hrane nektarom ne žive u Europi, velika je njihova važnost u oprašivanju cvjetova više od 500 vrsta različitih biljaka. Neke od njih su vrste divljih banana, avokada, mango, vanilija, smokve i druge. Također u tropima žive i brojni šišmiši koji jedu voće. Oni su neizmjerno važni za širenje sjemenja biljaka i obnavljanju šuma i prašuma. Šišmiši su i važna bioindikatorska vrsta – smanjenje broja šišmiša upozorava nas na probleme u čitavom ekološkom sustavu.

Osim toga, šišmiši su fascinantna bića. To su jedini sisavci koji aktivno lete. Također se služe ultrazvucima za orijentaciju i lov.

Danas je veliki broj vrsta šišmiša ugrožen zbog smanjene količine hrane i skloništa. Glavni razlozi ugroženosti su gubitak staništa, upotreba pesticida u suzbijanju štetnika usjeva i komaraca, izgradnja vjetroelektrana, upotreba otrovnih boja u građevinarstvu, onečišćenje voda, nedostatak otvorenih krovišta gdje se mogu skloniti, zatvaranje rudnika, turističko iskorištavanje špilja i dr.

Uza sve to šišmišima se poklanjalo puno manje pažnje u projektima zaštite od nekih atraktivnijih, „oku ugodnijih“ vrsta, a zanemarivalo se koliko su važni za očuvanje zdravih ekoloških sustava i koliko su korisni za čovjeka.

U Hrvatskoj postoji 45 vrsta šišmiša i sve su zakonom strogo zaštićene. Zakonska zaštita nije dovoljna pa je potrebno uložiti veće napore u njihovu zaštitu u što se treba uključiti i što veći broj ljudi. Na posljetku, treba im se barem malo odužiti za korist koju od njih imamo.