Obilježavanje Svjetskog dana voda

I danas se dio povijesti i tradicionalnog korištenja savske doline može doživjeti u zaštićenim područjima Brodsko-posavske županije. Čak 6 od 7 zaštićenim područja Brodsko-posavske županije vezana su uz rijeku Savu i njezine pritoke. Svjetski poznata slavonska šuma razvila se u poplavnim nizinama Save i njezinih pritoka, a danas je njezin izvorni oblik sačuvan u prašumi i posebnom ornitološkom rezervatu Prašnik. Veliki broj ugroženih i rijetkih ptica nalazi hranilišta, odmorišta i gnjezdišta na ekstenzivnim ribnjacima i prirodnim barama koje plavi rijeka Sava. Stoga je Jelas polje proglašenom Međunarodno važnim područjem za ptice (Important Bird Area), a dio Jelas ribnjaka posebnim ornitološkim rezervatom.

U većini sela brodskog i gradiškog Posavlja već su pomalo zaboravljene čorde krava koje su na ispašu na poplavne pašnjake tjerali slavonski seljaci. Ipak i danas možemo vidjeti krave na ispaši u nekim od najvrjednijih prirodnih područja Brodsko-posavske županije: značajnom krajobrazu Gajna, značajnom krajobrazu Pašnjak Iva i posebnom ornitološkom rezervatu Bara Dvorina. Poplavni pašnjaci važna su hrvatska i europska kulturna i prirodna baština. Ova vrijedna poluprirodna staništa specifične flore i faune stvorio je čovjek korištenjem prirode na održiv način.

Svjetski dan voda u Brodsko-posavskoj županiji obilježen je stoga na vrijednom poplavnom pašnjaku Gajni 29. ožujka 2012. u organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije, Hrvatskih voda – Vodnogospodarske ispostave „Brodska Posavina“, Državnog zavoda za zaštitu prirode i Općine Oprisavci. Na Gajni je zaživjela ideja o očuvanju biološke raznolikosti kroz uzgoj izvornih hrvatskih pasmina: kritično ugroženog slavonsko-srijemskog podolskog goveda, crne slavonske svinje i posavskog konja. Danas ovim zaštićenim pašnjakom upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije uz veliku pomoć Brodskog ekološkog društva, na čiju je inicijativu Gajna zaštićena 1990. godine, te stanovništva i stočara sela Oprisavci i Poljanci. Budući da je riječ o poplavnom području, u kvalitetnom upravljanju područjem nužna je stručna i tehnička pomoć koju Javnoj ustanovi pružaju djelatnici Hrvatskih voda VGI „Brodska Posavina“. Ovaj dan bio je prigoda za predstavljanje rada svih ovih institucija i organizacija u zaštiti biološke raznolikosti poplavnih pašnjaka kroz kratka stručna predavanja njihovih predstavnika.

Skup su na početku pozdravili Mario Pavičić, ravnatelj Javne ustanove, Davor Vlaović, zamjenik župana Brodsko-posavske županije, i Antun Jovičić, načelnik Općine Oprisavci. Uvodnu riječ o važnosti voda za život ljudi održao je Davorin Piha, voditelj VGI „Brodska Posavina“. Posebno se osvrnuo na ovogodišnju temu Svjetskog dana voda: Sigurnost vode i hrane (Water and Food Security). Ova tema poziva na racionalnu potrošnju vode čime bi se osigurala dovoljna količina vode za piće i proizvodnju hrane za svakog stanovnika Zemlje. To je sve važnije pitanje budući da danas na svijetu živi 7 milijardi ljudi, a zalihe pitke vode su ograničene. Uslijedilo je predavanje Davorina Markovića, ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu prirode, posvećeno autohtonim pasminama čija grla se napasuju na poplavnim pašnjacima u Hrvatskoj. Na ovaj se način čuvaju rijetke izvorne pasmine i biološka raznolikost ovih vrijednih staništa. Mario Pavičić, ravnatelj Javne ustanove, održao je predavanje o zakonodavnom okviru zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Ukratko je predstavio rad Javne ustanove i najvažnije projekte posvećene očuvanju ugroženih svojti u Brodsko-posavskoj županiji. Posljednje predavanje je u ime autora Aljoše Duplića, voditelja Odsjeka za introdukciju i reintrodukciju Državnog zavoda za zaštitu prirode, izložila stručna suradnica Javne ustanove Vesna Andrić. Ovo predavanje bilo je posvećeno ulozi poplavnih područja u očuvanju ribljeg fonda Hrvatske. Poslije predavanja uvaženi gosti imali su priliku obići značajni krajobraz Gajna u konjskim zapregama. Pri tome im je najvažnije novosti i probleme u uzgoju izvornih pasmina i očuvanju biološke raznolikosti pašnjaka iznio Šimo Beneš, predsjednik Brodskog ekološkog društva.

Skupu je također nazočio veći broj stočara sela Oprisavci i Poljanci koji su nedavno osnovali pašnjačku zajednicu za zajedničko korištenje pašnjaka Gajna. Predavanja su pažljivo slušali i učenici završnih razreda OŠ „Stjepan Radić“ Oprisavci u sklopu nastave biologije.