Priopćenje povodom Međunarodnog dana vlažnih staništa

Povodom Međunarodnog dana vlažnih staništa objevljujemo u cijelosti priopćenje našeg dugogogodišnjeg suradnika i partnera Brodskog ekološkog društva – BED. Autor teksta je Iris Beneš, programska koordinatorica BED-a.

Priopćenje za javnost Brodskog ekološkog društva – BED u povodu međunarodnog dana vlažnih staništa 02.02.2017.

BRODSKO EKOLOŠKO DRUŠTVO-BED

p.p. 203,   Slavonski Brod  35 000

bed@bed.hr;   www.bed.hr

VIŠE OČUVANIH VLAŽNIH STANIŠTA – MANJE RIZIKA OD POPLAVA !

Povodom Međunarodnog dana zaštite močvara i močvarnih (vlažnih) staništa koji se u skladu s donošenjem Ramsarske konvencije obilježava na datum 02.02. želimo ukazati na iznimnu biološku i društvenu važnost ovih područja te podršku održivim praksama za njihovo očuvanje.

Ramsarsko područje je vlažno stanište, osobito važno kao stanište ptica, bez kojeg zaštita prirode na globalnoj razini ne bi bila moguća. Hrvatska ima pet takvih Ramsarskih područja: parkove prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, planirani park prirode -Delta Neretve te ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka.

Tema ovogodišnjeg dana vlažnih staništa je korisnost tih staništa u sprječavanju i ublažavanju prirodnih katastrofa. Pojavnost  katastrofa na cijelom svijetu, a posebno onih povezanih s klimatskim promjenama u zadnjih 35 godina se udvostručila. Ekstremni klimatski događaji, kao što su poplave i nagla zatopljenja, među najočitijim su učincima klimatskih promjena. Prema izvještaju Europskoj agenciji za okoliš (EEA) objavljenog u siječnju 2017., između 1980. i 2013. godine, kombinirana cijena takvih epizoda u 33 europske zemlje dosegla je 393 milijarde €. Hrvatska je što se tiče BDP-a druga u Europi po šteti uzrokovanoj  ekstremnim klimatskim događajima.

Vlažna staništa djeluju tako što kao spužve skupljaju i zadržavaju višak kišnice i smanjuju poplave, a u sušnim periodima zadržavaju vodu te time sprječavaju pojavu suše. Ona omogućuju lokalnom stanovništvu da se pripreme, savladaju i oporave od prirodnih nepogoda.  Jedno od pet vrsta vlažnih staništa koje nam pomažu nositi se s ekstremnim promjenama su poplavne ravnice koje su značajne za naša područja. Poplavna područja uz rijeku Savu dokaz su da prirodne, očuvane rijeke i njihove poplave nisu štetne, nego da predstavljaju izuzetnu prirodnu baštinu. Tu gdje su ljudi naviknuti živjeti uz ritam prirode uz sve teškoće koje to donosi nalaze se retencije – mjesta koja primajući višak vode u poplavama smanjuju rizike i štete od poplava do kojih može doći nizvodno, posebice u gradovima.

Isprepleteni rad čovjeka i rijeke na ovim je prostorima stvorio i sačuvao vrijedna staništa kakva su danas rijetka u Europi. Čak je sedam od ukupno osam zaštićenih područja u Brodsko-posavskoj županiji čvrsto vezano i ovisno o rijeci Savi i njezinim pritokama. To su vlažni (poplavni) travnjaci, poplavne šume, ekstenzivni šaranski ribnjaci, manji vodotoci i bare. U obrani od poplava moramo ostaviti prostora rijeci da se razlijeva u  jer svi dobro pamtimo katastrofalnu poplavu 2015. koja bi bila i tragičnija da prirodne retencije uz Savu nisu primile velike količine vode. Založimo se za očuvanje takvih praksi i predjela koji pružaju mnoge ekološke i ekonomske usluge ostatku stanovništva!