Prirodna bogatstva nisu neograničena!

Gljive su jedna od najvećih skupina živih bića na Zemlji i kao takve imaju važnu ulogu u svim kopnenim ekosustavima. Istovremeno, one su i najmanje istraženi organizmi. Klimatske promjene ostavljaju značajne posljedice na bioraznolikost, a posebno ugrožavaju i opstanak gljiva te je zato izražena potreba za njihovim istraživanjem.

U Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica svjesni smo smanjenja brojnosti i ugroženosti gljiva. Tako smo tijekom 2024. i 2025. u suradnji s Centrom za istraživanje gljiva „Russula“ napravili istraživanje bioraznolikosti gljiva na području rezervata šumske vegetacije Prašnik.

Istraživanjem zabilježeno je čak 273 vrste gljiva, što ukazuje da prašuma Prašnik ima iznimnu vrijednost po pitanju bioraznolikosti gljiva koje svakako treba sačuvati za generacije koje tek dolaze, ali i kao zalog za osiguranje kvalitetnijega okvira budućih evolucijskih procesa i održanje bioraznolikosti o kojoj temeljno svi ovisimo.

Posebno treba istaknuti da je zabilježeno čak šest strogo zaštićenih vrsta gljiva:

1. Šafranasta mekoporka (Hapalopilus croceus)

 2. Hrastov kopitar (Inocutis dryophila)

3. Hrastova kopitarka (Fomitopsis pulvina)
   
4. Omotana krivonoška (Pleurotus calypratus)

5. Prstasta smčkovica (Verpa conica)

6. Češka smrčkovica (Verpa bohemica)

Hapalopilus croceus, Inocutis dryophila i Fomitopsis pulvina iznimno su rijetke u Hrvatskoj. Osim u Prašniku, registrirane su još samo u okolici Vinkovaca i u park-šumi Maksimir.

Osim navedenih strogo zaštićenih vrsta gljiva zabilježeno je i 14 rijetkih vrsta gljiva (Amanita simulans, Dumontinia tuberosa, Encoelia glaberrima, Flammulaster erinaceus, Gymnopilus litquiritae, Imperator rhodopurpureus, Inocybe huijysmani, Junghuhnia nitida, Orbilia crenomarginata, Picipes tubaeformis, Plicaturopsis crispa, Podoscypha multizonata, Stecherrinum bourdotii, Sillellus mendax), koje su svakako dobri kandidati za Crvenu listu strogo zaštićenih vrsta gljiva.

Branje gljiva iz prirode regulirano je Pravilnikom o sakupljanju nedrvnih šumskih proizvoda i korištenju šuma i šumskog zemljišta. Odgovorno korištenje gljiva preduvjet je za njihov opstanak na prirodnim staništima. Ne smijemo zaboraviti da prirodna bogatstva nisu neograničena… Stoga, gljive skupljajte racionalno, u šumi i na drugim staništima gljiva ne ostavljajte otpatke i nikada ne palite vatru. Zato budimo obzirni, umjereni i pažljivi gosti šume.