Podjeli
Author
adminNS
Share
Na šestoj sjednici Suradničkog vijeća značajnog krajobraza Gajna 29.01.2020. godine održanoj u Oprisavcima, obilježen je Svjetski dan vlažnih staništa. Osnivač Suradničkog vijeća je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica u suradnji s Brodskim ekološkim društvom – BED-om. Članovi Suradničkog vijeća značajnog krajobraza Gajna su predstavnici raznih ustanova, udruga, obrazovnih institucija, državnih agencija, privatnog sektora i pojedinačnih poljoprivrednih gospodarstava koja su vezana uz Gajnu. BED i PZBZ Eko-Gajna izvijestili su o godini koja je prošla i o planovima za novu 2020., a Javna ustanova je pripremila prigodno predavanje vezano za obilježavanje Svjetskog dana vlažnih staništa. Gajna je multifunkcionalno područje koje podržava ne samo biološku raznolikost, već i višestruku upotrebu zemljišta u istom prostornom području (zaštita prirode, poljoprivreda, edukacija, obrana od poplava, turizam) Zato je izuzetno važno postojanje ovakvih suradničkih vijeća na kojem se mogu iznijeti različiti interesi, često i međusobno suprotstavljeni, kako bi se mogli približiti.
Podršku skupu su iskazali i predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Davorin Marković, a ispred Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Brodsko-posavske županije Željko Burazović.
Na ovoj su sjednici, osim redovnih aktivnosti predstavljena i dva projekta koje BED i Javna ustanova Natura Slavonica trenutno provode na Gajni. Financira ih zaklada Euronatur, a vezana su uz obnovu vlažnih staništa i uklanjanje invazivnih vrsta na njima, te edukaciju javnosti.
Svjetski dan vlažnih staništa svake godine se obilježava na datum 02. veljače, dan kada je 1971. u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o vlažnim područjima. Vlažna staništa imaju veliku važnost kao rezervoari biološke raznolikosti. 40% svjetskih biljnih i životinjskih vrsta žive ili se razmnožavaju u vlažnim staništima. Nažalost, danas su vlažna staništa ugrožena djelovanjem čovjeka i biološka raznolikost u njima se gubi još puno većom brzinom nego u šumama ili travnjacima. U posljednjih 300 godina izgubljeno je 87% svjetskih vlažnih staništa. Najveću su prijetnje za vlažna staništa prenamjena zemljišta, isušivanje i onečišćenje.
Gubitkom vlažnih staništa osim biološke raznolikosti gube se razne dobrobiti koja ova staništa pružaju ljudima. Vlažna staništa imaju veliku važnost za zaposlenost ljudi iz lokalnih zajednica i za ekonomiju, ali i vezanjem ugljika ublažavaju efekte klimatskih promjena, pročišćavaju vode te mogu biti mjesta proizvodnje hrane, ali i prostor za rekreaciju. U Hrvatskoj su poplavna područja vrlo važna za snižavanje vodostaja nabujalih rijeka i smanjenje štete od poplava.
Za one koji žele istraživati, materijali i informacije se mogu naći na stranicama Ramsarske konvencije http://www.ramsar.org/.